Ribari - Vojna vježba na poligonu Žirje 23. - 25. lipnja 2026.
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Hrvatska ratna mornarica - Obalna straža Republike Hrvatske planira provesti vojnu vježbu s bojevim gađanjem u vremenu od 23. do 25. 06. 2026. na poligonu ŽIRJE.
U navedenom razdoblju bit će zatvoreno područje za ribarenje i plovidbu za sve brodove.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini (NN 59/26.)
U „Narodnim novinama“ broj 59/26., od 9. lipnja 2026. godine, objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini.
Izmjenom i dopunom Zakona propisuje se:
Stroža kontrola prodaje alkohola maloljetnicima - trgovac mora uskratiti prodaju ako procijeni da je kupac mlađi od 18 godina, a on odbije pokazati osobnu ispravu. Isti principi provjere dobi od sada se izričito primjenjuju i na prodaju putem samoposlužnih blagajni.
Prodaja alkohola putem interneta - trgovci koji prodaju alkohol online dužni su integrirati sustav e-Građani za provjeru punoljetnosti. Sustav potvrđuje samo je li kupac punoljetan ili ne, bez otkrivanja identiteta trgovcu. Svi online trgovci alkoholom moraju se upisati u evidenciju Ministarstva gospodarstva kako bi dobili tehničke podatke za integraciju ovog sustava. Ako kupac odbije provjeru putem sustava e-Građani, prodaja mu se mora uskratiti.
Zabrana prodaje energetskih pića - uvodi se potpuna zabrana prodaje energetskih pića osobama mlađim od 18 godina.
Nove ovlasti lokalne samouprave - predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može odlukom propisati ograničenje prodaje alkoholnih pića i drugih pića koja sadrže alkohol u prodajnim objektima na cijelom području jedinice lokalne samouprave unutar određenog vremena, ako je to u interesu zaštite javnog zdravlja, zaštite javnog reda i mira, zaštite kulturne baštine ili zaštite okoliša. Ograničenje se može odnositi na ograničenje prodaje alkoholnih pića i drugih pića koja sadrže alkohol u vremenu od 21:00 sati do 6:00 sati sljedećeg dana.
Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, odnosno 16. lipnja 2026.
Izvor: HOK
HOK na sastanku u Ministarstvu financija: Otvorili smo dijalog, predstavili prijedloge i nastavljamo s razgovorom do konačnog rješenja na dobrobit hrv
Predstavnici Hrvatske obrtničke komore održali su sastanak s predstavnicima Ministarstva financija predvođenima potpredsjednikom Vlade Republike Hrvatske i ministrom financija Tomislavom Ćorićem, na kojem su predstavili ključne primjedbe i prijedloge Hrvatske obrtničke komore vezane uz najavljene mjere koje se odnose na paušalne obrtnike. U ime Hrvatske obrtničke komore sastanku su prisustvovali predsjednik Dalibor Kratohvil, glavna tajnica Violeta Jelić i predsjednica Sekcije računovođa Hrvatske obrtničke komore Đurđica Mostarčić.
Tijekom sastanka predstavnici HOK-a istaknuli su kako razumiju potrebu očuvanja životnog standarda građana, smanjenja inflacijskih pritisaka i osiguravanja dugoročne održivosti javnih financija. Međutim, upozorili su kako povećanje poreza i doprinosa za obrtnike ne predstavlja učinkovitu antiinflacijsku mjeru te da se održivost javnih financija ne bi trebala graditi dodatnim opterećivanjem onih koji su odabrali paušalni oblik oporezivanja, posluju legalno i uredno podmiruju svoje obveze.
Komora je predstavila prijedlog prema kojem bi se zadržao postojeći sustav doprinosa za sve obrtnike. Po pitanju povećanja oporezivanja traže da svi razredi prihoda do 40.000 ostanu po dosadašnjem modelu dok bi se eventualne porezne korekcije razmatrale isključivo u zadnja dva razreda i to najviše do 33%. Takav model omogućio bi dodatne prihode državnom proračunu, a pritom sačuvao konkurentnost i održivost najvećeg dijela hrvatskih obrta te nastavio poticati samozapošljavanje i poduzetničku aktivnost.
„Hrvatska obrtnička komora razumije potrebu očuvanja stabilnih javnih financija i borbe protiv inflacije. Međutim, uvjereni smo da se taj cilj može ostvariti bez dodatnog povećanja doprinosa i poreza za obrtnike. Ministarstvu financija predstavili smo konkretne prijedloge kojima je moguće osigurati dodatne prihode državnom proračunu, a pritom zadržati pozitivan trend rasta broja obrta, poticati legalno poslovanje te spriječiti odlazak dijela gospodarskih aktivnosti u sivu zonu i odljeva stručnjaka u inozemstvo. Vjerujemo da upravo dijalog sa strukom može dovesti do rješenja koje će biti dobro i za gospodarstvo i za javne financije“, izjavio je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil. „Otvorili smo dijalog, argumenti su na stolu i nastavljamo sa razgovorima do konačnog rješenja. S druge strane smo vidjeli razumijevanje i očekujemo da će se razmotriti sve što smo predložili i da ćemo o konkretnijim koracima razgovarati na sljedećem sastanku koji je najavljen kroz mjesec dana. “, dodao je Kratohvil.
HOK je tijekom sastanka naglasio kako su obrtnici među onima koji najviše osjećaju posljedice rasta ulaznih troškova te da nisu generator inflacije, već njezine žrtve. Istaknuto je i kako kontinuirani rast broja obrta posljednjih godina potvrđuje da je obrtništvo jedan od ključnih generatora gospodarske aktivnosti i formalizacije poslovanja. Komora smatra da je širenje baze poreznih obveznika i poticanje legalnog poslovanja dugoročno učinkovitije i održivije rješenje od dodatnog povećavanja opterećenja postojećim poduzetnicima.
Tijekom sastanka upozoreno je i kako rast prosječnih plaća već danas automatski povećava prihode od doprinosa, dok istodobno kontinuirano raste broj obrta. Zbog toga HOK smatra da dodatno povećanje doprinosa obrtnicima nije nužno za ostvarenje planiranih fiskalnih ciljeva. Posebno je istaknuto kako se predložene promjene izravno odnose na više od 80 tisuća paušalnih obrtnika te da je upravo zato važno osigurati uključivanje predstavnika struke u daljnje rasprave o mogućim izmjenama poreznog i regulatornog okvira.
HOK će nastaviti aktivno zastupati interese hrvatskih obrtnika te o svim daljnjim aktivnostima pravovremeno obavještavati članstvo i javnost.
Izvor: HOK
HOK: Novi nameti za paušalne obrtnike ugrožavaju malo poduzetništvo i pravnu sigurnost
Hrvatska obrtnička komora protivi se najavljenim mjerama kojima bi se značajno povećali doprinosi i porezna opterećenja za paušalne obrtnike, uz istodobno javno etiketiranje paušalista kao „prikrivenih radnika“. Takav pristup smatramo neprihvatljivim, štetnim za hrvatsko gospodarstvo i duboko demotivirajućim za desetke tisuća ljudi koji zakonito posluju, samostalno pronalaze klijente, preuzimaju poslovni rizik i uredno podmiruju svoje porezne obveze.
Paušalni obrti nisu anomalija sustava, nego jedan od rijetkih administrativno jednostavnih i održivih modela koji je omogućio razvoj mikro poduzetništva, samozapošljavanja i ostanka stručnih ljudi u Hrvatskoj. Upravo su mali obrtnici i freelanceri registrirani kao obrt posljednjih godina značajno pridonijeli rastu zaposlenosti i gospodarskoj aktivnosti.
Posebno upozoravamo kako činjenica da obrtnik većinu prihoda ostvaruje od jednog naručitelja sama po sebi nije dokaz prikrivenog radnog odnosa. Brojni obrtnici posluju projektno ili specijalistički te prirodno ostvaruju dugoročnu suradnju s jednim klijentom. Istodobno, obrtnik samostalno organizira posao, snosi poslovni rizik, ulaže u opremu i edukaciju te nema prava koja proizlaze iz radnog odnosa. Velik broj freelancera registriranih kao obrtnici i paušalista općenito radi za inozemne klijente i predstavlja važan izvozni potencijal hrvatskog gospodarstva. Dodatno zabrinjava pravna nesigurnost i praksa retroaktivnih tumačenja propisa, što ozbiljno narušava povjerenje poduzetnika u institucije i poslovno okruženje u Hrvatskoj.
„Nećemo dopustiti da se više od 80 tisuća paušalnih obrtnika stigmatizira zbog pojedinačnih slučajeva mogućih zloupotreba. Postojeći zakoni već danas omogućuju sankcioniranje stvarnih zloupotreba, ali nije prihvatljivo da se zbog pojedinačnih zlouporaba cijeli sektor mikro poduzetništva unaprijed proglašava sumnjivim. Ako država želi suzbiti prikriveno zapošljavanje, tada fokus mora biti na stvarnim poslodavcima koji izbjegavaju obveze iz radnog odnosa, a ne na obrtnicima koji posluju zakonito. HOK je i ranije tražio usklađivanje poreznih i radnopravnih propisa upravo kako bi odgovornost snosili oni koji organiziraju prikriveni radni odnos, sukladno Zakonu o radu“, naglasio je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil.
Hrvatska obrtnička komora upozorava kako bi dodatno povećanje doprinosa i poreza za paušaliste imalo ozbiljne posljedice: gašenje velikog broja malih obrta, prelazak dijela poslovanja u sivu zonu, smanjenje konkurentnosti hrvatskih stručnjaka te odlazak freelancera obrtnika i digitalnih profesionalaca iz Hrvatske. Dugoročno, takve mjere ne bi povećale, nego smanjile ukupne porezne prihode države.
Pozivamo Vladu Republike Hrvatske i Ministarstvo financija na otvoren i konstruktivan dijalog sa strukom prije donošenja bilo kakvih novih mjera. Hrvatskoj nisu potrebni novi nameti i stvaranje atmosfere nepovjerenja prema malim poduzetnicima, nego jasna pravila, pravna sigurnost i poticajno poslovno okruženje koje će motivirati ljude na rad, poduzetništvo i ostanak u Hrvatskoj.
Obrtnici i paušalisti nisu problem hrvatskog gospodarstva, nego su jedan od njegovih najvitalnijih, najotpornijih i najfleksibilnijih dijelova.
Jubilarni Sajam agroturizma u Skradinu traje tri dana na tri lokacije
Jubilarno 15. izdanje Sajma agroturizma u Skradinu, koje će se održati tri dana na tri lokacije, danas je predstavljeno u Županiji, uz naglasak na njegov kontinuirani rast i razvoj.
Predsjednik Udruženja obrtnika Šibenik Joso Smolić istaknuo je kako je sajam nastao inicijativom samih obrtnika, a s vremenom prerastao u zajednički projekt s Gradom Skradinom i Županijom. Posebno je naglasio da je ovogodišnje izdanje iskorak jer su prvi put korištena sredstva iz fondova, što će, kako kaže, donijeti novu dimenziju manifestaciji.
Smolić je podsjetio i na najveći izazov – privlačenje izlagača – koji je danas u potpunosti nadvladan. Sajam bilježi velik interes, okuplja desetak tisuća posjetitelja te je postao rijedak primjer događaja koji može birati izlagače.
– Cilj smo ostvarili: imamo i izlagače i publiku, a najvažnije je da domaći proizvođači dobiju priliku predstaviti i prodati svoje proizvode – poručio je.
Sajam se otvara 30. travnja, a ove godine, zbog velikog interesa, traje tri dana i odvija se na više lokacija u Skradinu.
Spoj tradicije i gastronomije – Uskrsni doručak u Šibeniku, Rogoznici i Skradinu
Udruženje obrtnika Šibenik, zajedno s Gradom Šibenikom, Gradom Skradinom i Općinom Rogoznica te pripadajući turističkim zajednicama i ove godine su organizirali Uskrsni doručak te su još jednom pokazali kako se radi pravi spoj tradicije i gastronomije u kojem su uživali brojni građani i gosti.
U Šibeniku je sve započelo prije 22 godine pa se ova tradicija nastavila i u Rogoznici i Skradinu te uspješno čuva uskrsne običaje, predstavlja tradicionalna jela našeg kraja i na simboličan način otvara i turističku sezonu.
Uskrsni doručak - u Šibeniku, Rogoznici i Skradinu
Udruženje obrtnika Šibenik, u suradnji s gradovima Šibenik i Skradin te Općinom Rogoznica i njihovim turističkim zajednicama, i ove godine organizira tradicionalne uskrsne doručke na tri lokacije.
Šibenik, Rogoznica i Skradin ponovno postaju središta blagdanskog druženja uz bogatu trpezu i glazbu, čuvajući tradiciju našeg kraja.
U Šibeniku će se program održati na Uskrsni ponedjeljak, 6. travnja od 10:30 sati na Trgu Pavla Šubića, uz bogatu gastronomsku ponudu i raznovrstan zabavni program.
Rogoznica svoj uskrsni doručak organizira na sam Uskrs, 5. travnja, nakon mise u 11 sati, uz domaće delicije, glazbu i izložbu oldtimera.
Skradin će na Uskrsni ponedjeljak od 13 sati na Trgu Male Gospe na svom uskrsnom domjenku ponuditi tradicionalna jela i glazbeni program u ugodnoj blagdanskoj atmosferi.
Posjetitelje na sve tri lokacije očekuju bogati stolovi, tradicionalni specijaliteti i dobro poznata uskrsna atmosfera.
Kontakt informacije
Udruženje obrtnika Šibenik
Adresa: Stjepana Radića 77 A,
22000 Šibenik, Hrvatska
tel.:+ 385 22 331 782, + 385 22 311 730
E-mail: uo.sibenik@hok.hr
Predsjednik:: Joso Smolić
Tajnik: Marijana Zjačić
Radno vrijeme od 8 do 16 sati.
Cehovi obrtnika
Radionica „Pokreni digitalnu transformaciju svojeg poslovanja“
Radionica „Pokreni digitalnu transformaciju svojeg poslovanja“organizirana je u sklopu programa Google Digitalna garaža koja se provodi u partnerskoj suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom i Otvorenim učilištem Algebra.
Želite li nadograditi svoje digitalne vještine potrebne za proširenje poslovanja, napredovanje u karijeri ili rast samopouzdanja u digitalnom okruženju?
Stručnjaci sa svakodnevnom praksom će vam u sklopu Digitalne garaže pomoći da uspijete na mreži. Svi mogu imati koristi od toga, neovisno o svojim vještinama, ciljevima ili iskustvu.
Cilj je inicijative omogućiti pristup besplatnoj edukaciji o digitalnim alatima za pokretanje i razvoj online poslovanja. Radionicama želimo digitalnim vještinama osnažiti trenutačnu i buduću radnu snagu zemlje te pomoći obrtnicima, malim i srednjim tvrtkama da ubrzaju svoj rast i omogućiti im pristup globalnim tržištima.
U sklopu inicijative održavat će se besplatne interaktivne radionice diljem Hrvatske koje će voditi stručnjaci u edukaciji o digitalnim vještinama.
U Šibeniku će se radionica održati 15. veljače 2018. godine u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić, Poljana 6, Šibenik s početkom u 10 sati.
Predviđeno trajanje radionice je 3 sata.
Želite li osnažiti svoje digitalne vještine i iskoristiti pun potencijal interneta, prijavite se do 14. veljače 2018. zbog ograničenog kapaciteta radionica.
Ako želite saznati više o ovom programu, posjetite stranicu Google Digitalna garaža.
EU FONDOVI – „Izgradnja i opremanje proizvodnih kapaciteta MSP“
Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta objavilo je 2. 2. 2018. Poziv na dostavu projektnih prijedloga "Izgradnja i opremanje proizvodnih kapaciteta MSP".
Predmet Poziva je poboljšanje poslovnog razvoja i tehnološke spremnosti MSP-a koji djeluju u identificiranim prihvatljivim djelatnostima poticanjem ulaganja u kapacitete MSP, kroz početna ulaganja u izgradnju i/ili opremanje poslovnih jedinica., a svrha je jačanje regionalne konkurentnosti MSP-a kroz razvoj identificiranih strateških djelatnosti industrije. Poticanjem aktivnosti koje stvaraju dodatnu vrijednost i učinkovitim pozicioniranjem malog i srednjeg poduzetništva u globalnim lancima vrijednosti omogućit će se razvoj novih kompetencija, povećanje proizvodnje, povećanje izvoza i stvaranje novih radnih mjesta.
Ukupna raspoloživa sredstva, temeljem Operativnog programa Konkurentnost i kohezija u Državnom proračunu RH iz Europskog fonda za regionalni razvoj osigurano je 200.000.000,00 kuna za razdoblje 2014. – 2020.
Raspoloživa sredstva po prijavitelju su u rasponu od 500.000 – 15.000.000 kuna, dok se predviđeni intenzitet potpore izračunava se sukladno Karti regionalnih potpora i Zaključku Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/14-07/145, URBROJ: 50301-05/05-14-2 od 24. travnja 2014. te iznosi 35% za srednje poduzetnike i 45% za mikro i male poduzetnike. Intenzitet potpore za savjetodavne usluge u korist malih i srednjih poduzeća ne može prelaziti 50% prihvatljivih troškova. Iznos potpore (maksimalni iznos potpore) za savjetodavne usluge po ovom Pozivu ne može prijeći prag od 1.000.000 kuna po poduzetniku po projektu. Intenzitet potpore MSP-u za sudjelovanje na sajmovima ne može prelaziti 50% prihvatljivih troškova. Iznos potpore (maksimalni iznos potpore) za sudjelovanje na sajmovima po ovom Pozivu ne može prijeći prag od 1.000.000 kuna.
Potpore za usavršavanje dodijelit će se u sljedećim intenzitetima :
• za srednja poduzeća 60% opravdanih troškova, odnosno 70% opravdanih troškova ako se usavršavanje provodi za radnike s invaliditetom ili radnike u nepovoljnom položaju;
• za mala i mikro poduzeća 70% opravdanih troškova.
Iznos potpore (maksimalni iznos potpore) za usavršavanje po ovom Pozivu ne može prijeći prag od 1.000.000 kuna.
Potpore za savjetodavne usluge, za sudjelovanje na sajmovima, za usavršavanje te potpore male vrijednosti mogu se dodijeliti isključivo pod uvjetom da su izravno vezane za projekt za koji se dodjeljuje regionalna potpora.
Prihvatljivi prijavitelji moraju biti pravne ili fizičke osobe koje su mikro, malo ili srednje poduzeće sukladno definiciji malih i srednjih poduzeća na način utvrđen u Prilogu I. Definicija malih i srednjih poduzeća Uredbe 651/2014.
Prihvatljive aktivnosti koje se mogu financirati u okviru ovog Poziva su:
• Ulaganje u materijalnu i nematerijalnu imovinu
• Savjetodavne usluge koje pružaju vanjski konzultanti
• Sudjelovanje na sajmovima
• Usavršavanje
• Priprema Prijavnog obrasca, Investicijske studije s proračunom projekta
• Uvođenje grijanja i hlađenja
• Promidžba i vidljivost
Projektne aktivnosti moraju se provoditi u Republici Hrvatskoj, s iznimkom sudjelovanja na međunarodnim sajmovima.
Projektni prijedlog podnosi se od strane ovlaštene osobe Prijavitelja putem sustava eFondovi u elektroničkom obliku od 3. travnja 2018. godine.
Poziv se vodi kao trajni otvoreni Poziv na dostavu projektnih prijava s krajnjim rokom dostave projektnih prijava do 28. prosinca 2018. godine.
Cjelokupna dokumentacija objavljena je na web stranici efondovi: https://efondovi.mrrfeu.hr/MISCms/Pozivi/Poziv?id=ba7c381d-6a17-4b2b-a116-29b937339573&pozivVersionId=6c5cb3e4-34ba-4947-b438-3a45507096ae
Ribari – potpora mjera I.9. „Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti“
Na temelju članka 55. stavka 6. Zakona o morskom ribarstvu (»Narodne novine«, broj 62/2017), ministar poljoprivrede donio Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele potpore u okviru mjere I.9. »Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti« okružujućim mrežama plivaricama – srdelarama za siječanj/veljaču 2018. (NN.3/18)
OPĆE ODREDBE
Ovim se Pravilnikom utvrđuju uvjeti, kriteriji i način dodjele potpore u okviru mjere I.9. »Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti« u okviru prioriteta Europske unije »Poticanje okolišno održivog, resursno učinkovitog, inovativnog, konkurentnog i na znanju utemeljenog ribarstva«, u sklopu provedbe Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2014. – 2020. a u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 508/2014 o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo.
PREDMET POTPORE
Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti provodi se u segmentu ribolova okružujućim mrežama plivaricama – srdelarama (u daljnjem tekstu: plivaričarski ribolov).
Predmet potpore je naknada ovlaštenicima povlastica i članovima posade ribarskog plovila za kojeg je ta povlastica izdana, a obuhvaća jednokratna bespovratna novčana sredstava za privremenu obustavu sukladno Odluci o donošenju Plana upravljanja ribolovom male plave ribe okružujućom mrežom plivaricom »srdelarom« (klasa: 324-01/17-01/900, urbroj: 525-13/0340-17-1 od 21. prosinca 2017. godine) i Pravilniku o ribolovnim mogućnostima u gospodarskom ribolovu na moru okružujućom mrežom plivaricom – srdelarom (»Narodne novine«, broj 127/2017).
Privremena obustava u smislu ovoga Pravilnika je privremena obustava u trajanju od 30 dana koja se provodi u razdoblju od 17. siječnja 2018. godine u 00:00 sati do 15. veljače 2018. godine u 24:00 sata na području cijelog ribolovnog mora Republike Hrvatske.
Odredbe ovoga Pravilnika ne dovode u pitanje odredbe zakonskih i podzakonskih propisa iz područja radnih odnosa.
FINANCIRANJE
Sredstva javne potpore za provedbu mjere na temelju ovoga Pravilnika osiguravaju se iz proračuna Europske unije i državnog proračuna Republike Hrvatske, od čega Europska unija i Republika Hrvatska sudjeluju sa po 50 posto udjela.
Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele potpore u okviru mjere I.9. „Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti“ okružujućim mrežama plivaricama – srdelarama za siječanj/veljaču 2018. godine (NN.10/18, na snazi od 01.02.2018.), sredstva javne potpore iznose ukupno 4.500.000 eura u protuvrijednosti u kunama, od čega:
– 2.250.000 eura, u protuvrijednosti u kunama – proračun Europske unije i
– 2.250.000 eura, u protuvrijednosti u kunama – državni proračun Republike Hrvatske.
Udio javne potpore iznosi 100 posto sukladno članku 95. stavku 2. točki e) Uredbe (EU) br. 508/2014.
Iznos potpore obračunava se sukladno tablici i uputama iz Priloga II. ovoga Pravilnika, koji je njegov je sastavni dio.
Potpora se dodjeljuje po ribarskom plovilu odnosno po članu posade.
Potpora se po plovilu može dodijeliti na najviše šest mjeseci u razdoblju od 2015. do 2020. godine.
ZAHTJEV ZA POTPORU
Zahtjev za potporu se podnosi na temelju ovoga Pravilnika na obrascu Zahtjev za potporu koji je dostupan na mrežnim stranicama Upravljačkog tijela (https://euribarstvo.hr/) te u područnim jedinicama Uprave ribarstva.
Zahtjevi za potporu se podnose na temelju ovoga Pravilnika te se natječaj ne objavljuje.
Zahtjev za potporu se podnosi na obrascu Zahtjeva za potporu, uz dokumentaciju koja je definirana prilogom Zahtjeva za potporu. Obrazac i popis obavezne dokumentacije se mogu preuzeti na mrežnim stranicama Uprave ribarstva
ili se mogu zatražiti u područnoj jedinici Uprave ribarstva.
Zahtjev za potporu i popratna dokumentacija se podnose u tiskanom obliku preporučenom poštom ili osobno, u zatvorenoj omotnici na čijoj poleđini treba čitko ispisati ime i adresu pošiljatelja i dostaviti je na adresu:
Ministarstvo poljoprivrede
Uprava ribarstva
Planinska 2a, 10000 Zagreb
s naznakom:
„Zahtjev za dodjelu potpore u okviru mjere I.9. Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti
(plivaričarski ribolov siječanj/veljača 2018.) - NE OTVARATI“.
Prilikom podnošenja Zahtjeva za potporu korisnik uz obrazac Zahtjeva za potporu obavezno prilaže dokumentaciju koja je propisana Prilogom I. Zahtjeva za potporu i njegov je sastavni dio.
Obrazac Zahtjeva za potporu popunjava se u elektroničkom obliku ili ručno, a u slučaju da se popunjava ručno, mora biti ispunjen pregledno i čitljivo, jer se u protivnom neće razmatrati, te se, potpisan i ovjeren od strane korisnika, kao i popratna dokumentacija, podnosi u tiskanom obliku preporučenom poštom ili osobno, u zatvorenoj omotnici na čijoj poleđini treba čitko ispisati ime i adresu pošiljatelja i dostaviti je na adresu Ministarstva poljoprivrede, Uprava ribarstva.
Obavijest o podnošenju zahtjeva za dodjelu potpore za privremenu obustavu plivaričarskog ribolova za siječanj/veljaču 2018. godine objavljena je na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede https://ribarstvo.mps.hr/default.aspx?id=5017
ROK ZA PODNOŠENJE ZAHTJEVA ZA POTPORU
Rok za podnošenje Zahtjeva za potporu počinje teći od 17. siječnja 2018. godine, a traje do 15. veljače 2018. godine.
Zahtjev za potporu iz stavka 1. ovoga članka podnosi se po ribarskom plovilu, a uključuje i zahtjev za potporu za članove posade tog ribarskog plovila.
Pojedini član posade može ostvariti pravo na naknadu samo po jednom ribarskom plovilu odnosno na temelju jednog Zahtjeva za potporu u okviru ovoga Pravilnika.
NAČIN I OBLIK ČUVANJA DOKUMENTACIJE
Svi popratni dokumenti vezani uz potporu za koju je korisnik ostvario potporu iz Europskog fonda za ribarstvo se čuvaju u izvornicima, osim računovodstvenih podataka koji se mogu čuvati u elektroničkoj verziji, pod uvjetom da takvi računalni sustavi ispunjavaju prihvaćene sigurnosne standarde koji osiguravaju da su pohranjeni dokumenti u skladu s nacionalnim zakonski propisanim zahtjevima i da se u njih može pouzdati u svrhu revizije.
ROK ČUVANJA DOKUMENTACIJE
Rok za čuvanje i osiguravanje dostupnosti dokumentacije vezane uz izdatke za koje je korisniku isplaćena potpora iz Europskog fonda za pomorstvo najmanje dvije godine od 31. prosinca nakon predaje računa u kojima su uključeni završni izdaci operacije. Također, korisnik je dužan dokumentaciju čuvati i osigurati dostupnost iste tijekom cjelokupnog razdoblja provođenja operacije.
Radionica - Naknade u sustavu gospodarenja posebnim kategorijama otpada
Jednodnevna radionica pod nazivom Naknade u sustavu gospodarenja posebnim kategorijama otpada koja će se održati u srijedu, 7. veljače 2018. godine, u 12 sati u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić, na adresi Poljana 6, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Edukacija je namijenjena obveznicima naknada gospodarenja posebnim kategorijama otpada radi informiranja o njihovim obvezama prijave i plaćanja Fondu naknada s naglaskom na one koji se odnose na ambalažu i otpadnu ambalažu te na obveznike koji stavljaju elektroničke i električne uređaje na tržište.
Predstavnici Fonda će prezentirati obveze povezane s propisima iz područja gospodarenja posebnim kategorijama otpada.
Program radionice nalazi se u privitku.
Sudjelovanje na radionici je besplatno, a dolazak je potrebno potvrditi popunjavanjem online prijave na slijedećoj poveznici.
PROGRAM RADIONICE:
1. Uvodna riječ
2. Sustav posebnih kategorija otpada – uvodno predavanje, FZOEU
3. Obveze proizvođača odnosno uvoznika proizvoda koji sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom trebaju Fondu plaćati naknade za gospodarenje posebnim kategorijama otpada – predavač: FZOEU
4. Način prijave i ispunjavanja tipskih obrazaca kako bi obveznici svoju zakonsku dužnost obavili propisanom roku – predavač: FZOEU
5. Označavanje proizvoda koji se stavljaju na tržište – predavač: FZOEU
6. Pitanja sudionika
Radionica za ribare – Natječaj za dodjelu potpore ribarima u okviru mjere I.22
Nastavno na objavu Natječaja za dodjelu potpore u okviru mjere I.22. „Dodana vrijednost, kvaliteta proizvoda i korištenje neželjenog ulova“, a koji je otvoren za podnošenje Zahtjeva za potporu do 31. ožujka 2018. godine, ovim putem vas obavještavamo da Uprava ribarstva organizira radionice, a kako bi se korisnike detaljno upoznalo sa načinom sudjelovanja u natječajima, tj. kako bi se pojasnili postupci koje korisnici moraju provesti da bi ispunili uvjete i kriterije te ostvarili pravo na potporu u okviru ovih mjera.
Održavanje prve radionice je predviđeno dana 14. veljače 2018. godine (srijeda), u Zadru, hotel „Kolovare“, Bože Peričića 14, s početkom u 11:00 sati.
Za radionicu u Zadru potrebno je prijaviti sudjelovanje na radionici na e-mail adresu: eufondovi.ribarstvo@mps.hr ili putem telefona na: 01/6443-287, do utorka, 13. veljače 2018. godine.
MJERA I.22. „DODANA VRIJEDNOST,KVALITETA PROIZVODA I KORIŠTENJE NEŽELJENOG ULOVA“
OSNOVNE INFORMACIJE
ZA KOJA ULAGANJA SE DODJELJUJE POTPORA?
Mjera I.22. „Dodana vrijednost, kvaliteta proizvoda i korištenje neželjenog ulova“ je mjera koja se provodi s ciljem unaprjeđenja dodane vrijednosti i kvalitete ulova.
ULAGANJA NA RIBARSKOM PLOVILU:
Podrazumijeva ulaganje u prilagodbu samog ribarskog plovila i ulaganje u opremu za plovilo koja doprinosi unapređenju dodane vrijednosti, kvalitete proizvoda i iskorištavanja neželjenog ulova, kao što je:
• nabava opreme/uređaja za očuvanje i rukovanje ulovom (na primjer ledomati, rashladni uređaji, termobaje i slično)
• prilagodba plovila za ugradnju/montažu opreme/uređaja za očuvanje i rukovanje ulovom (radovi na plovilu)
VAŽNO: Ulaganja ne smiju dovoditi do povećanja ribolovnog kapaciteta plovila i povećavanja sposobnosti plovila za pronalaženje ribe (nisu prihvatljiva ulaganja u ribolovne alate ili u opremu koja je izravno povezana s ribolovnim aktivnostima kao što je na primjer sonar ili dizalica koja se koristi u samom ribolovu za npr. izvlačenje mreža).
ULAGANJA IZVAN RIBARSKOG PLOVILA:
Podrazumijeva ulaganja izvan plovila koja su vezana uz proizvode ribarskog plovila odnosno moraju doprinositi unaprjeđenju dodane vrijednosti i kvalitete ulova sa ribarskog plovila, kao što su:
• ulaganja/aktivnosti vezane uz izravno stavljanje na tržište vlastitog ulova (npr. kupnja specijaliziranih dostavnih vozila – hladnjača);
• ulaganja/aktivnosti vezane uz samostalnu preradu vlastitog ulova (npr. nabava uređaja i opreme koja se koristi za preradu ulova);
• ulaganja/aktivnosti vezane uz pakiranje i/ili predstavljanje vlastitih proizvoda (npr. nabava opreme za pakiranje proizvoda, izrada loga i dizajna proizvoda, marketinške aktivnosti);
• ulaganja u sustave sljedivosti vlastitih proizvoda (npr. kupnja opreme i računalnih programa kojima se uspostavlja sustav sljedivost proizvoda).
TKO MOŽE OSTVARITI POTPORU?
Potporu može ostvariti subjekt u ribarstvu koji obavlja gospodarski ribolov na moru odnosno gospodarski ribolov na slatkim vodama, a to može biti vlasnik ribarskog plovila i povlastice za gospodarski ribolov te ovlaštenik povlastice za gospodarski ribolov, uz suglasnost vlasnika u slučaju da se ulaganja provode na samom ribarskom plovilu.
KOJI SU OSNOVNI UVJETI PRIHVATLJIVOSTI?
Korisnik:
• mora biti vlasnik odnosno ovlaštenik važeće povlastice;
• mora imati podmirene financijske obveze prema Državnom proračunu Republike Hrvatske i ne smije biti u stečaju, predstečajnom postupku, likvidaciji ili blokadi
Ribarsko plovilo:
• mora posjedovati važeću dozvolu za plovidbu brodice/svjedodžbu o sposobnosti broda za plovidbu;
• mora biti upisano u Registar ribarske flote Republike Hrvatske najmanje dvije godine (ribolov na moru);
• mora imati dostatnu ribolovnu aktivnost od najmanje 20 ribolovnih dana ostvarenih u prethodnoj godini
KOLIKO IZNOSI POTPORA?
Potpora, tj. udio sufinanciranja iznosi 50% ukupnih prihvatljivih troškova, ali u pojedinim slučajevima može iznositi i više:
• 80% - mali priobalni ribolov – potpora je vezana uz ribarsko plovilo koje spada u mali priobalni ribolov, tj. plovilo čija ukupna duljina ne prelazi 12 metara i koje u povlastici nema upisane povlačne alate: potegače, povlačne mreže (koće) i dredže;
• 85% - otoci Dugi otok, Vis, Mljet i Lastovo – ulaganje/aktivnost se provodi na navedenim otocima ili je sjedište/prebivalište korisnika na tim otocima;
• 60% - ribarska zadruga – korisnik (vlasnik ribarskog plovila ili ovlaštenik povlastice) je priznata ribarska zadruga;
• 75% - organizacija proizvođača, udruženje organizacija proizvođača ili međusektorska organizacija - korisnik (vlasnik ribarskog plovila ili ovlaštenik povlastice) je priznata organizacija proizvođača, udruženje organizacija proizvođača ili međusektorska organizacija.
Međutim, ako je korisnik veliko poduzeće, udio sufinanciranja se umanjuje i iznosi 30% ukupnih prihvatljivih troškova.
Minimalni iznos ulaganja i potpore nije definiran kao uvjet prihvatljivosti, a najviši iznos koji korisnik može ostvariti na temelju jednog natječaja se definira samim natječajem.
GDJE SE MOGU PRONAĆI POTREBNE INFORMACIJE I DOKUMENTI?
Sve informacije i dokumenti potrebni za prijavu na natječaj se mogu pronaći na internet stranicama Ministarstva poljoprivrede, Uprave ribarstva (https://euribarstvo.hr/), a korisnici upite mogu uputiti Upravi ribarstva i putem e-mail adrese: eufondovi.ribarstvo@mps.hr.
Turizam i trgovina - Poziv na sudjelovanje u javnom savjetovanju „Povećanje energetske učinkovitosti
Obavještavamo sve obrtnike koji se bave djelatnostima iz sektora turizma i trgovine (Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala, Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i Putničke agencije, organizatori putovanja (turoperatori) i ostale rezervacijske usluge te djelatnosti povezane s njima) da je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike otvorilo novo savjetovanje na koje ste pozvani. Savjetovanje je moguće pronaći ovdje.
Tema savjetovanja je: Javno savjetovanje o Uputama za prijavitelje Poziva na dostavu projektnih prijedloga za Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u uslužnom sektoru (turizam, trgovina)
Savjetovanje je otvoreno do: 28. veljače 2018. godine
Sajam GRAPOSEXPO – prijavite se za nastup
9. Međunarodni sajam poduzetništva i obrta GRAPOSEXPO, Gračanica 2018. BiH, uvršten je u Plan međunarodnih sajmova HOK-a za 2018. godinu.
Hrvatska obrtnička komora organizira i s 50% troškova standardno uređenog izložbenog prostora sufinancira kolektivan nastup članova HOK-a na 9. Međunarodnom sajmu poduzetništva i obrta GRAPOSEXPO u Gračanici 2018., koji će se održati od 24. do 28. travnja 2018. godine.
Međunarodni sajam u Gračanici jedna je od najvažnijih sajamskih izložbi u Bosni i Hercegovini sa oko 350 izlagača iz 8 država, a procijenjena sajamska posjeta je oko 30.000 posjetitelja, od čega oko 80% specijaliziranih posjetitelja- tvrtki i obrta.
Profil sajma Graposexpo 2018. obuhvatiti će sljedeće djelatnosti: obradu metala i proizvodnju proizvoda od metala, preradu drva, proizvodnju ambalaže od drva i plastike, preradu plastičnih masa, preradu gume, sektor građevinarstva, proizvodnju opreme za poljoprivredu, šumarstvo, hidrauliku i pneumatiku, izložbu starih i umjetničkih zanata, IT sektor, međunarodne izložbe u organizaciji obrtničkih i gospodarskih komora sa prezentacijom svojih programskih aktivnosti i članova, uz održavanje velikog broja okruglih stolova, prezentacija i poslovnih susreta na samome sajmu.
U 2018. godini je Hrvatska obrtnička komora povećala izložbeni prostor za nastup članova HOK-a i pružila dodatne mogućnosti kvalitetne i povoljnije prezentacije obrtnika na sajmu.
Naziv sajma: 9. Međunarodni sajam poduzetništva i obrta GRAPOSEXPO 2018.
Adresa sajma: 75324 Stjepan Polje, Gračanica, Bosna i Hercegovina
Termin održavanja: 24-28. 04. 2018.
Broj očekivanih izlagača na sajmu: oko 350 izlagača iz 8 država,
Broj očekivanih posjetioca sajma: oko 30.000 posjetioca sajma
Izložbeni prostor sajma čine: 6.000 m2 zatvorenog i oko 4.000 m2 otvorenog izložbenog prostora.
Broj akreditiranih novinara po informacijama organizatora: preko 80 novinara iz BiH i Svijeta.
Cijena izlagačkog prostora, uz logistiku nastupa po principu “ključ u ruke”, uz sufinanciranje HOK-a za članove HOK-a od 50% iznosi 28,00 EUR-a po m2 + PDV (25%), odnosno ukupno za platiti 35,00 EUR/m2 standardno uređenog izložbenog prostora.
Puna cijena izlaganja po principu „ključ u ruke” standardno uređenog izložbenog prostora, za poduzetnike koji nisu članovi HOK-a iznosi 56,00 EUR-a po m2 + PDV (25%), odnosno 70,00 EUR/m2 standardno uređenog izložbenog prostora.
Minimalna izlagačka površina iznosi 2 m2, osim u slučaju vertikalnog panoa na stijeni 1 m2.
Hrvatska obrtnička komora organizira nastup po sistemu «ključ u ruke».
Svaki izlagač priprema svoju prezentaciju, uz izložbeni prostor uređen sukladno njegovoj prijavi i potrebama izložbenog prostora te dobiva i: dva natpisa na štandu, reprezentaciju i dežurstvo na štandu, domaćicu na štandu, najavu nastupa, transport eksponata, relacija Zagreb – Gračanica – Zagreb i postavu na štandu, kompletnu logistiku potrebnu za kvalitetan sajamski nastup.
Napominjemo da je izlagački prostor HOK-a, iako povećan u odnosu na prošlu godinu, ograničen i da treba reagirati prijavom što prije, kako bi prijavljenim izlagačima stručna služba HOK-a mogla osigurati izložbeni prostor i kvalitetno pripremiti nastup na sajmu u Gračanici.
Izlagači dakle trebaju dostaviti prilikom prijave nastupa:
1) prijavu – u prijavi obavezno navesti potreban namještaj,
2) podatke o robi koja se šalje na sajam,
3) izlagač na sajam treba poslati robu koja po vrsti, količini i vrijednosti odgovara robi koju je naveo u obrascu “Podaci za carinu”
ROK PRIJAVE NASTUPA: 15. 03. 2018. ili do popune izložbenog prostora
Dostava prijavnog materijala – u Hrvatsku obrtničku komoru, Ilica 49/II, p.p. 166, 10002 Zagreb ili putem telefaksa: 01/48 46 610..
Osiguranje robe / eksponata: izlagačka roba nije osigurana, te ukoliko izlagač ima robu vreće vrijednosti istu treba osigurati sam. Komora neće snositi troškove eventualno nastalih šteta ili nestanka robe, bilo za vrijeme transporta ili trajanja sajma.
Otprema robe: izlagač će biti pravovremeno obaviješten o predaji robe u skladište, te je dužan pridržavati se dobivenih uputa.
Napomena: skrećemo pozornost da izlagači ne mogu nastupiti ukoliko imaju dugovanja prema komorskom sustavu, odnosno nemaju pravo sufinanciranja nastupa od strane HOK-a.
Za dodatne informacije zainteresirani obrtnici i poduzetnici mogu se obratiti u Hrvatsku obrtničku komoru na brojeve telefona: 01/48 06 639, Darko Prister, e-mail: darko.prister@hok.hr i
01/48 06 650, Dražen Horvat, e-mail: drazen.horvat@hok.hr .
Zakon o akvakulturi
U Narodnim novinama broj 130/17. objavljen je Zakon o akvakulturi.
PREDMET ZAKONA
Ovim se Zakonom uređuje provedba Zajedničke ribarstvene politike Europske unije u dijelu koji se odnosi na akvakulturu, utvrđuju se nacionalni ciljevi razvoja akvakulture, način i uvjeti obavljanja djelatnosti akvakulture, nadležna tijela za provedbu potpore u akvakulturi i uređenje tržišta, nadzor i kontrola, kao i druga pitanja bitna za akvakulturu.
PRAVNA STEČEVINA EUROPSKE UNIJE
Ovim se Zakonom uređuje okvir za provedbu uredbi Europske unije u dijelu koji se odnosi na akvakulturu.
STRATEŠKA VAŽNOST
Akvakultura je strateška grana gospodarstva u Republici Hrvatskoj, te je kao takva sastavni dio ostalih razvojnih strategija.
CILJEVI
Za ostvarivanje održivog razvoja akvakulture te njezine gospodarske, ekološke i društvene uloge, ciljevi razvoja akvakulture u Republici Hrvatskoj su unaprjeđenje konkurentnosti akvakulture, unapređenje održivosti akvakulture u društveno-gospodarskom smislu, te povećanje ukupne proizvodnje u akvakulturi uz poštivanje načela ekonomske, socijalne i ekološke održivosti.
INSTITUCIONALNA PODRŠKA
Institucionalna podrška obuhvaća djelovanje tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, znanstvenih organizacija, stručnih institucija, ustanova za pružanje usluga u akvakulturi, komora, udruga, te zadruga u akvakulturi i organizacija proizvođača priznatih u skladu s posebnim propisima.
Tijela iz stavka 1. ovoga članka sukladno svojoj nadležnosti pružaju podršku Ministarstvu poljoprivrede u izradi i donošenju propisa, strategija i ostalih dokumenata o akvakulturi.
SAVJETODAVNA SLUŽBA
Savjetodavna djelatnost u području akvakulture obavlja se kao javna i privatna savjetodavna služba u akvakulturi.
Javnu savjetodavnu djelatnost u području akvakulture obavlja javna ustanova za savjetodavne poslove u ribarstvu i akvakulturi sukladno posebnim propisima.
Privatnu savjetodavnu službu u akvakulturi mogu obavljati fizičke i pravne osobe koje su registrirane za obavljanje takve djelatnosti sukladno posebnim propisima.
SAVJETODAVNI ODBOR
Ministar, rješenjem osniva Savjetodavni odbor. Savjetodavni odbor ima najmanje pet članova koji se imenuju na vrijeme od četiri godine. Savjetodavni odbor obavlja poslove sukladno odredbama Uredbe Vijeća (EZ) br. 708/2007.
SAVJETODAVNO VIJEĆE ZA AKVAKULTURU
Ministar može odlukom osnovati Savjetodavno vijeće za akvakulturu na vrijeme od četiri godine u koje imenuje predstavnike tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, znanstvenih organizacija, stručnih institucija, ustanova za pružanje usluga u akvakulturi, komora, udruga, te zadruga u akvakulturi i organizacija proizvođača priznatih u skladu s posebnim propisima.
Savjetodavno vijeće je neovisno tijelo koje daje stručno mišljenje o temama od značaja za akvakulturu te sudjeluje u pripremi i izradi nacrta propisa iz područja akvakulture.
Administrativno-tehničke poslove za Savjetodavno vijeće obavlja Ministarstvo poljoprivrede.
Savjetodavno vijeće donosi poslovnik o radu koji propisuje način obavljanja njegovih savjetodavnih funkcija.
UVJETI ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI AKVAKULTURE
DOZVOLA ZA AKVAKULTURU
Pravnoj ili fizičkoj osobi odobrit će se obavljanje djelatnosti akvakulture izdavanjem dozvole za akvakulturu ako ispunjava sljedeće uvjete:
1. da je registrirana za obavljanje djelatnosti akvakulture sukladno posebnim propisima
2. da je ishodila odgovarajuće akte sukladno posebnim propisima o prostornom uređenju i gradnji i posebnim propisima iz područja zaštite okoliša i prirode i
3. da je nositelj koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra u svrhu obavljanja djelatnosti akvakulture sukladno posebnom propisu o pomorskom dobru, u slučaju obavljanja uzgoja na pomorskom dobru, ili
4. da je ishodila odgovarajuće akte kojima se ostvaruje pravo korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske za obavljanje djelatnosti akvakulture sukladno posebnom propisu o poljoprivrednom zemljištu, u slučaju uzgoja na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, i/ili
5. da je ishodila odgovarajuće akte kojima se ostvaruje pravo korištenja kopnenih voda za potrebe obavljanja djelatnosti akvakulture sukladno posebnom propisu o vodama, odnosno posebnom propisu o poljoprivrednom zemljištu, u slučaju obavljanja uzgoja na kopnu uz korištenje kopnenih voda.
STRUČNA OSPOSOBLJENOST
Pravna ili fizička osoba kojoj je izdana dozvola za akvakulturu, smije započeti s obavljanjem djelatnosti i obavljati djelatnost akvakulture ako ispunjava uvjet stručne osposobljenosti za obavljanje djelatnosti akvakulture.
AKVAKULTURA KAO DOPUNSKA DJELATNOST NA OPG-u
ODOBRENJE ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI AKVAKULTURE
Fizičkoj osobi koja je nositelj ili član OPG-a sukladno posebnom propisu, obavljanje djelatnosti akvakulture u okviru registrirane dopunske djelatnosti na OPG-u, odobrava se sukladno članku 12. ovoga Zakona izdavanjem odobrenja za obavljanje djelatnosti akvakulture.
UZGOJNE VRSTE
Smiju se uzgajati samo one vrste vodenih organizama koje su upisane u dozvolu, odnosno u odobrenje.
DOZVOLA ZA AKVAKULTURU
Dozvolu za akvakulturu na zahtjev pravne ili fizičke osobe izdaje Ministarstvo poljoprivrede. Protiv dozvole nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Dozvola se izdaje za svaki dio koncesioniranog pomorskoga dobra na kojem se obavlja djelatnost akvakulture.
Iznimno, za više dijelova koncesioniranog pomorskog dobra izdat će se jedna dozvola pod uvjetom da predstavljaju jedinstvenu tehnološku cjelinu.
EKOLOŠKA PROIZVODNJA U AKVAKULTURI
Ekološka proizvodnja u akvakulturi sukladno Uredbi Vijeća (EZ) br. 834/2007 uređuje se posebnim propisom koji uređuje ekološku proizvodnju.
STRUČNA OSPOSOBLJENOST ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI AKVAKULTURE
(1) Fizička ili pravna osoba kojoj je izdana dozvola za akvakulturu smije započeti s obavljanjem djelatnosti i obavljati djelatnost akvakulture ako je stručno osposobljena za obavljanje djelatnosti akvakulture, odnosno ima zaposlenu osobu stručno osposobljenu za obavljanje djelatnosti akvakulture u punom radnom vremenu.
(2) Stručno osposobljenom osobom smatra se osoba koja je položila kolegij koji uključuje područje uzgoja vodenih organizama na V., VI. ili VII. razini obrazovanja, kao i osoba koja je prije stupanja na snagu ovoga Zakona stekla uvjerenje o stručnoj osposobljenosti za obavljanje uzgoja ribe i drugih morskih organizama sukladno posebnom propisu, odnosno uvjerenje o položenom ispitu za akvakulturu sukladno posebnom propisu.
(3) Ako fizička ili pravna osoba iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona nije stručno osposobljena osoba, odnosno nema zaposlenu stručno osposobljenu osobu u punom radnom vremenu, dužna je završiti, odnosno imati zaposlenika u punom radnom vremenu koji je završio osnovno stručno osposobljavanje prema Programu stručnog osposobljavanja za obavljanje djelatnosti akvakulture
(4) Osnovno stručno osposobljavanje za obavljanje djelatnosti akvakulture obavlja Savjetodavna služba prema Programu stručnog osposobljavanja o čemu izdaje potvrdu.
PLOVILA U AKVAKULTURI
Sva plovila koja se koriste u akvakulturi moraju biti upisana u Registar ribarske flote sukladno posebnom propisu koji uređuje mjere upravljanja ribarskom flotom.
STATISTIČKI PODACI O AKVAKULTURI
Pravne i fizičke osobe iz članka 9. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona dužne su Ministarstvu poljoprivrede u roku od tri mjeseca od završetka referentne kalendarske godine dostaviti točne statističke podatke o akvakulturi na propisanim obrascima.
Oblik i sadržaj obrazaca te način dostavljanja obrazaca i podataka propisat će ministar pravilnikom.
INSPEKCIJSKI NADZOR
Inspekcijski nadzor nad provedbom odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavljaju viši ribarski inspektori i ribarski inspektori, te ministarstvo nadležno za financije koje obavlja inspekcijski nadzor u prijevozu i trgovini proizvoda akvakulture.
OVLASTI INSPEKTORA
U provedbi inspekcijskog nadzora inspektori imaju sljedeća prava, dužnosti i ovlasti:
a) ulaziti i pregledavati poslovne i proizvodne prostore, uzgojne instalacije, objekte, plovila, prijevozna sredstva, uređaje i druge stvari kod nadziranih subjekata
b) zatražiti i pregledati isprave kojima se može utvrditi identitet osoba koje podliježu nadzoru i osoba zatečenih na mjestu nadzora
c) zatražiti i pregledati dokumentaciju o legalitetu
d) zatražiti i pregledati poslovnu dokumentaciju (poslovne knjige, registre, dokumente, ugovore, isprave) i drugu poslovnu dokumentaciju koja omogućuje uvid u poslovanje stranke te uzeti preslike istih
e) fotografirati ili snimiti osobe, poljoprivredno zemljište, prostore, uzgojne instalacije, objekte, plovila, prijevozna sredstva te druge predmete iz ovoga stavka
f) izvršiti uvid u službene evidencije i baze podataka potrebne za obavljanje nadzora
g) prikupljati podatke i obavijesti odgovornih osoba, svjedoka i drugih osoba.
NAJAVA INSPEKCIJSKOG NADZORA
Inspektori obavljaju inspekcijske nadzore bez prethodne najave. Iznimno, o početku obavljanja inspekcijskog nadzora inspektor može obavijestiti nadzirani subjekt ako smatra da se time neće umanjiti učinkovitost inspekcijskog nadzora.
RJEŠENJE INSPEKTORA
Ako inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi da su povrijeđene odredbe uredbi EU u dijelu koji se odnosi na akvakulturu, odredbe ovoga Zakona ili propisa donesenih na temelju njega, ima pravo i obvezu rješenjem narediti da se utvrđene nepravilnosti, odnosno nedostaci otklone u određenom roku.
Inspektor će donijeti rješenje bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana završetka inspekcijskog nadzora.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
DONOŠENJE PROVEDBENIH PROPISA
(1) Pravilnike iz članka 10. stavka 9., članka 12. stavka 8., članka 14. stavaka 5. i 6., članka 19. stavka 4., članka 21. stavka 7., članka 24. stavka 2., članka 25. stavka 3., članka 27. stavaka 2. i 3., članka 28. stavka 6. i članka 38. stavka 4. ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Pravilnik iz članka 17. stavka 5. ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Savjetodavni odbor iz članka 8. stavka 6. ovoga Zakona ministar će osnovati u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(4) Do stupanja na snagu provedbenih propisa iz stavka 1. ovoga članka ostaju na snazi propisi doneseni na temelju Zakona o morskom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 81/13., 14/14. i 152/14.)
a) Pravilnik o povlastici za uzgoj ribe i drugih morskih organizama (»Narodne novine«, br. 76/11.)
b) Pravilnik o očevidniku o uzgoju ribe i drugih morskih organizama (»Narodne novine«, br. 76/11., 52/12. i 16/13.)
c) Pravilnik o ispitu za obavljanje uzgoja ribe i drugih morskih organizama (»Narodne novine«, br. 76/11.)
d) Pravilnik o kriterijima o pogodnosti dijelova pomorskog dobra za uzgoj riba i drugih morskih organizama (»Narodne novine«, br. 59/12.).
(5) Do stupanja na snagu provedbenih propisa iz stavka 1. ovoga članka ostaje na snazi Pravilnik o akvakulturi (»Narodne novine«, br. 82/05., 59/09., 156/09., 53/10., 3/11. i 149/11.) donesen na temelju Zakona o slatkovodnom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 106/01., 7/03., 174/04., 10/05. – ispravak, 49/05. – pročišćeni tekst i 14/14.).
USKLAĐIVANJE POSLOVANJA
(1) Pravne i fizičke osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obavljaju djelatnost akvakulture temeljem povlastice za uzgoj ribe i drugih morskih organizama iz članka 52. Zakona o morskom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 81/13., 14/14. i 152/14.), te pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost akvakulture temeljem povlastice za akvakulturu iz članka 47. Zakona o slatkovodnom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 106/01., 7/03., 174/04., 10/05. – ispravak, 49/05. – pročišćeni tekst i 14/14.), dužne su uskladiti svoje poslovanje i ishoditi dozvolu iz članka 10. ovoga Zakona u roku od jedne godine od stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Pravnoj i fizičkoj osobi koja ne uskladi svoje poslovanje sukladno stavku 1. ovoga članka Ministarstvo će rješenjem ukinuti povlasticu za uzgoj ribe i drugih morskih organizama, odnosno ukinuti povlasticu za akvakulturu. Protiv ovoga rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
ZAPOČETI POSTUPCI
Postupci započeti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona prema odredbama Zakona o morskom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 81/13., 14/14. i 152/14.) i Zakona o slatkovodnom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 106/01., 7/03., 174/04., 10/05. – ispravak, 49/05. – pročišćeni tekst i 14/14.) dovršit će se prema odredbama tih zakona.
PRESTANAK VAŽENJA PROPISA
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti:
a) u Zakonu o slatkovodnom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 106/01., 7/03., 174/04., 10/05. – ispravak, 49/05. – pročišćeni tekst i 14/14.) odredbe članaka 46. do 50., članaka 52. i 53., članka 55. stavaka 1. i 3., članka 65. stavka 2., članka 66. stavaka 1. i 6. u dijelu koji se odnosi na akvakulturu, članka 80. stavka 1. točaka 5. i 7., članka 81. stavka 1. točke 7. i stavka 7., članka 82. stavka 1. točke 11. i točaka 16. i 17. u dijelu koji se odnosi na akvakulturu, članka 86., članka 88. stavka 4. te članka 90. u dijelu koji se odnosi na akvakulturu.
b) u Zakonu o morskom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 81/13., 14/14. i 152/14.) odredbe članaka 49. do 58., članka 76. stavka 1. točaka 21. do 27. te članka 78. stavka 1. točaka 72. do 76. i točaka 125. do 127.
STUPANJE NA SNAGU
Ovaj Zakon stupio je na snagu 03.01.2018.
Zakon o akvakulturi možette pogledati ovdje.
UO Šibenik u brojkama
Pregled broja obrtnika i godišnja statistika članova Udruženja obrtnika ŠibenikPovijest šibenskog obrtništva i poduzetništva
Suvremeni oblici organiziranja šibenskih obrtnika datiraju od 22. svibnja 1910. godine kada je u Šibenskom kazalištu održana Skupština na kojoj je ustrojena “Obrtnička zadruga građevinskih i sa istima srodnih obrta”.Članovi UO Šibenik dobitnici nagrada i priznanja
Pregled nagrađivanih članova Udruženja obrtnika Šibenik.


