Vijesti UO Šibenik

Zakon o akvakulturi

U Narodnim novinama broj 130/17. objavljen je Zakon o akvakulturi.
PREDMET ZAKONA
Ovim se Zakonom uređuje provedba Zajedničke ribarstvene politike Europske unije u dijelu koji se odnosi na akvakulturu, utvrđuju se nacionalni ciljevi razvoja akvakulture, način i uvjeti obavljanja djelatnosti akvakulture, nadležna tijela za provedbu potpore u akvakulturi i uređenje tržišta, nadzor i kontrola, kao i druga pitanja bitna za akvakulturu.
PRAVNA STEČEVINA EUROPSKE UNIJE
Ovim se Zakonom uređuje okvir za provedbu uredbi Europske unije u dijelu koji se odnosi na akvakulturu.
STRATEŠKA VAŽNOST
Akvakultura je strateška grana gospodarstva u Republici Hrvatskoj, te je kao takva sastavni dio ostalih razvojnih strategija.
CILJEVI
Za ostvarivanje održivog razvoja akvakulture te njezine gospodarske, ekološke i društvene uloge, ciljevi razvoja akvakulture u Republici Hrvatskoj su unaprjeđenje konkurentnosti akvakulture, unapređenje održivosti akvakulture u društveno-gospodarskom smislu, te povećanje ukupne proizvodnje u akvakulturi uz poštivanje načela ekonomske, socijalne i ekološke održivosti.
INSTITUCIONALNA PODRŠKA
Institucionalna podrška obuhvaća djelovanje tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, znanstvenih organizacija, stručnih institucija, ustanova za pružanje usluga u akvakulturi, komora, udruga, te zadruga u akvakulturi i organizacija proizvođača priznatih u skladu s posebnim propisima.
Tijela iz stavka 1. ovoga članka sukladno svojoj nadležnosti pružaju podršku Ministarstvu poljoprivrede u izradi i donošenju propisa, strategija i ostalih dokumenata o akvakulturi.
SAVJETODAVNA SLUŽBA
Savjetodavna djelatnost u području akvakulture obavlja se kao javna i privatna savjetodavna služba u akvakulturi.
Javnu savjetodavnu djelatnost u području akvakulture obavlja javna ustanova za savjetodavne poslove u ribarstvu i akvakulturi sukladno posebnim propisima.
Privatnu savjetodavnu službu u akvakulturi mogu obavljati fizičke i pravne osobe koje su registrirane za obavljanje takve djelatnosti sukladno posebnim propisima.
SAVJETODAVNI ODBOR
Ministar, rješenjem osniva Savjetodavni odbor. Savjetodavni odbor ima najmanje pet članova koji se imenuju na vrijeme od četiri godine. Savjetodavni odbor obavlja poslove sukladno odredbama Uredbe Vijeća (EZ) br. 708/2007.
SAVJETODAVNO VIJEĆE ZA AKVAKULTURU
Ministar može odlukom osnovati Savjetodavno vijeće za akvakulturu na vrijeme od četiri godine u koje imenuje predstavnike tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, znanstvenih organizacija, stručnih institucija, ustanova za pružanje usluga u akvakulturi, komora, udruga, te zadruga u akvakulturi i organizacija proizvođača priznatih u skladu s posebnim propisima.
Savjetodavno vijeće je neovisno tijelo koje daje stručno mišljenje o temama od značaja za akvakulturu te sudjeluje u pripremi i izradi nacrta propisa iz područja akvakulture.
Administrativno-tehničke poslove za Savjetodavno vijeće obavlja Ministarstvo poljoprivrede.
Savjetodavno vijeće donosi poslovnik o radu koji propisuje način obavljanja njegovih savjetodavnih funkcija.
UVJETI ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI AKVAKULTURE
DOZVOLA ZA AKVAKULTURU
Pravnoj ili fizičkoj osobi odobrit će se obavljanje djelatnosti akvakulture izdavanjem dozvole za akvakulturu ako ispunjava sljedeće uvjete:
1. da je registrirana za obavljanje djelatnosti akvakulture sukladno posebnim propisima
2. da je ishodila odgovarajuće akte sukladno posebnim propisima o prostornom uređenju i gradnji i posebnim propisima iz područja zaštite okoliša i prirode i
3. da je nositelj koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra u svrhu obavljanja djelatnosti akvakulture sukladno posebnom propisu o pomorskom dobru, u slučaju obavljanja uzgoja na pomorskom dobru, ili
4. da je ishodila odgovarajuće akte kojima se ostvaruje pravo korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske za obavljanje djelatnosti akvakulture sukladno posebnom propisu o poljoprivrednom zemljištu, u slučaju uzgoja na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, i/ili
5. da je ishodila odgovarajuće akte kojima se ostvaruje pravo korištenja kopnenih voda za potrebe obavljanja djelatnosti akvakulture sukladno posebnom propisu o vodama, odnosno posebnom propisu o poljoprivrednom zemljištu, u slučaju obavljanja uzgoja na kopnu uz korištenje kopnenih voda.
STRUČNA OSPOSOBLJENOST
Pravna ili fizička osoba kojoj je izdana dozvola za akvakulturu, smije započeti s obavljanjem djelatnosti i obavljati djelatnost akvakulture ako ispunjava uvjet stručne osposobljenosti za obavljanje djelatnosti akvakulture.
AKVAKULTURA KAO DOPUNSKA DJELATNOST NA OPG-u
ODOBRENJE ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI AKVAKULTURE
Fizičkoj osobi koja je nositelj ili član OPG-a sukladno posebnom propisu, obavljanje djelatnosti akvakulture u okviru registrirane dopunske djelatnosti na OPG-u, odobrava se sukladno članku 12. ovoga Zakona izdavanjem odobrenja za obavljanje djelatnosti akvakulture.
UZGOJNE VRSTE
Smiju se uzgajati samo one vrste vodenih organizama koje su upisane u dozvolu, odnosno u odobrenje.
DOZVOLA ZA AKVAKULTURU
Dozvolu za akvakulturu na zahtjev pravne ili fizičke osobe izdaje Ministarstvo poljoprivrede. Protiv dozvole nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Dozvola se izdaje za svaki dio koncesioniranog pomorskoga dobra na kojem se obavlja djelatnost akvakulture.
Iznimno, za više dijelova koncesioniranog pomorskog dobra izdat će se jedna dozvola pod uvjetom da predstavljaju jedinstvenu tehnološku cjelinu.
EKOLOŠKA PROIZVODNJA U AKVAKULTURI
Ekološka proizvodnja u akvakulturi sukladno Uredbi Vijeća (EZ) br. 834/2007 uređuje se posebnim propisom koji uređuje ekološku proizvodnju.
STRUČNA OSPOSOBLJENOST ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI AKVAKULTURE
(1) Fizička ili pravna osoba kojoj je izdana dozvola za akvakulturu smije započeti s obavljanjem djelatnosti i obavljati djelatnost akvakulture ako je stručno osposobljena za obavljanje djelatnosti akvakulture, odnosno ima zaposlenu osobu stručno osposobljenu za obavljanje djelatnosti akvakulture u punom radnom vremenu.
(2) Stručno osposobljenom osobom smatra se osoba koja je položila kolegij koji uključuje područje uzgoja vodenih organizama na V., VI. ili VII. razini obrazovanja, kao i osoba koja je prije stupanja na snagu ovoga Zakona stekla uvjerenje o stručnoj osposobljenosti za obavljanje uzgoja ribe i drugih morskih organizama sukladno posebnom propisu, odnosno uvjerenje o položenom ispitu za akvakulturu sukladno posebnom propisu.
(3) Ako fizička ili pravna osoba iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona nije stručno osposobljena osoba, odnosno nema zaposlenu stručno osposobljenu osobu u punom radnom vremenu, dužna je završiti, odnosno imati zaposlenika u punom radnom vremenu koji je završio osnovno stručno osposobljavanje prema Programu stručnog osposobljavanja za obavljanje djelatnosti akvakulture
(4) Osnovno stručno osposobljavanje za obavljanje djelatnosti akvakulture obavlja Savjetodavna služba prema Programu stručnog osposobljavanja o čemu izdaje potvrdu.
PLOVILA U AKVAKULTURI
Sva plovila koja se koriste u akvakulturi moraju biti upisana u Registar ribarske flote sukladno posebnom propisu koji uređuje mjere upravljanja ribarskom flotom.
STATISTIČKI PODACI O AKVAKULTURI
Pravne i fizičke osobe iz članka 9. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona dužne su Ministarstvu poljoprivrede u roku od tri mjeseca od završetka referentne kalendarske godine dostaviti točne statističke podatke o akvakulturi na propisanim obrascima.
Oblik i sadržaj obrazaca te način dostavljanja obrazaca i podataka propisat će ministar pravilnikom.
INSPEKCIJSKI NADZOR
Inspekcijski nadzor nad provedbom odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavljaju viši ribarski inspektori i ribarski inspektori, te ministarstvo nadležno za financije koje obavlja inspekcijski nadzor u prijevozu i trgovini proizvoda akvakulture.
OVLASTI INSPEKTORA
U provedbi inspekcijskog nadzora inspektori imaju sljedeća prava, dužnosti i ovlasti:
a) ulaziti i pregledavati poslovne i proizvodne prostore, uzgojne instalacije, objekte, plovila, prijevozna sredstva, uređaje i druge stvari kod nadziranih subjekata
b) zatražiti i pregledati isprave kojima se može utvrditi identitet osoba koje podliježu nadzoru i osoba zatečenih na mjestu nadzora
c) zatražiti i pregledati dokumentaciju o legalitetu
d) zatražiti i pregledati poslovnu dokumentaciju (poslovne knjige, registre, dokumente, ugovore, isprave) i drugu poslovnu dokumentaciju koja omogućuje uvid u poslovanje stranke te uzeti preslike istih
e) fotografirati ili snimiti osobe, poljoprivredno zemljište, prostore, uzgojne instalacije, objekte, plovila, prijevozna sredstva te druge predmete iz ovoga stavka
f) izvršiti uvid u službene evidencije i baze podataka potrebne za obavljanje nadzora
g) prikupljati podatke i obavijesti odgovornih osoba, svjedoka i drugih osoba.
NAJAVA INSPEKCIJSKOG NADZORA
Inspektori obavljaju inspekcijske nadzore bez prethodne najave. Iznimno, o početku obavljanja inspekcijskog nadzora inspektor može obavijestiti nadzirani subjekt ako smatra da se time neće umanjiti učinkovitost inspekcijskog nadzora.
RJEŠENJE INSPEKTORA
Ako inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi da su povrijeđene odredbe uredbi EU u dijelu koji se odnosi na akvakulturu, odredbe ovoga Zakona ili propisa donesenih na temelju njega, ima pravo i obvezu rješenjem narediti da se utvrđene nepravilnosti, odnosno nedostaci otklone u određenom roku.
Inspektor će donijeti rješenje bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana završetka inspekcijskog nadzora.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
DONOŠENJE PROVEDBENIH PROPISA
(1) Pravilnike iz članka 10. stavka 9., članka 12. stavka 8., članka 14. stavaka 5. i 6., članka 19. stavka 4., članka 21. stavka 7., članka 24. stavka 2., članka 25. stavka 3., članka 27. stavaka 2. i 3., članka 28. stavka 6. i članka 38. stavka 4. ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Pravilnik iz članka 17. stavka 5. ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Savjetodavni odbor iz članka 8. stavka 6. ovoga Zakona ministar će osnovati u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(4) Do stupanja na snagu provedbenih propisa iz stavka 1. ovoga članka ostaju na snazi propisi doneseni na temelju Zakona o morskom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 81/13., 14/14. i 152/14.)
a) Pravilnik o povlastici za uzgoj ribe i drugih morskih organizama (»Narodne novine«, br. 76/11.)
b) Pravilnik o očevidniku o uzgoju ribe i drugih morskih organizama (»Narodne novine«, br. 76/11., 52/12. i 16/13.)
c) Pravilnik o ispitu za obavljanje uzgoja ribe i drugih morskih organizama (»Narodne novine«, br. 76/11.)
d) Pravilnik o kriterijima o pogodnosti dijelova pomorskog dobra za uzgoj riba i drugih morskih organizama (»Narodne novine«, br. 59/12.).
(5) Do stupanja na snagu provedbenih propisa iz stavka 1. ovoga članka ostaje na snazi Pravilnik o akvakulturi (»Narodne novine«, br. 82/05., 59/09., 156/09., 53/10., 3/11. i 149/11.) donesen na temelju Zakona o slatkovodnom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 106/01., 7/03., 174/04., 10/05. – ispravak, 49/05. – pročišćeni tekst i 14/14.).
USKLAĐIVANJE POSLOVANJA
(1) Pravne i fizičke osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obavljaju djelatnost akvakulture temeljem povlastice za uzgoj ribe i drugih morskih organizama iz članka 52. Zakona o morskom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 81/13., 14/14. i 152/14.), te pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost akvakulture temeljem povlastice za akvakulturu iz članka 47. Zakona o slatkovodnom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 106/01., 7/03., 174/04., 10/05. – ispravak, 49/05. – pročišćeni tekst i 14/14.), dužne su uskladiti svoje poslovanje i ishoditi dozvolu iz članka 10. ovoga Zakona u roku od jedne godine od stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Pravnoj i fizičkoj osobi koja ne uskladi svoje poslovanje sukladno stavku 1. ovoga članka Ministarstvo će rješenjem ukinuti povlasticu za uzgoj ribe i drugih morskih organizama, odnosno ukinuti povlasticu za akvakulturu. Protiv ovoga rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
ZAPOČETI POSTUPCI
Postupci započeti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona prema odredbama Zakona o morskom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 81/13., 14/14. i 152/14.) i Zakona o slatkovodnom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 106/01., 7/03., 174/04., 10/05. – ispravak, 49/05. – pročišćeni tekst i 14/14.) dovršit će se prema odredbama tih zakona.
PRESTANAK VAŽENJA PROPISA
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti:
a) u Zakonu o slatkovodnom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 106/01., 7/03., 174/04., 10/05. – ispravak, 49/05. – pročišćeni tekst i 14/14.) odredbe članaka 46. do 50., članaka 52. i 53., članka 55. stavaka 1. i 3., članka 65. stavka 2., članka 66. stavaka 1. i 6. u dijelu koji se odnosi na akvakulturu, članka 80. stavka 1. točaka 5. i 7., članka 81. stavka 1. točke 7. i stavka 7., članka 82. stavka 1. točke 11. i točaka 16. i 17. u dijelu koji se odnosi na akvakulturu, članka 86., članka 88. stavka 4. te članka 90. u dijelu koji se odnosi na akvakulturu.
b) u Zakonu o morskom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 81/13., 14/14. i 152/14.) odredbe članaka 49. do 58., članka 76. stavka 1. točaka 21. do 27. te članka 78. stavka 1. točaka 72. do 76. i točaka 125. do 127.
STUPANJE NA SNAGU
Ovaj Zakon stupio je na snagu 03.01.2018.
Zakon o akvakulturi možette pogledati ovdje.

Besplatna izrada web stranice za obrtnike

EXDIZAJN - unique web design nudi svim zainteresiranim obrtnicima besplatnu izradu web stranice, preko koje će imati mogućnost unaprijediti svoje poslovanje.
Exdizajn ne nudi popust nego će potpuno besplatno izraditi jednostavnu funkcionalnu web stranicu za obrtnike, trošak je usluga web hostinga koji je nužan za svaku web stranicu.
Za više informacija posjetite link za narudžbu ovdje.

KEUB – produžen rok ovjere do 31. siječnja 2018.

Zbog brojnih upita naših članova, proizvođača pekarskih proizvoda koji nisu u propisanom roku ovjerili Knjigu evidencije utroška brašna (KEUB), Hrvatska obrtnička komora obratila se Ministarstvu poljoprivrede sa zamolbom da se, iznimno za ovu godinu produži rok za ovjeru knjige KEUB.
Ministarstvo poljoprivrede donijelo je odluku o produljenju roka ovjere knjige KEUB do 31. siječnja 2018. godine.

Sanitarne knjižice i higijenski minimum – izmjene propisa

U Narodnim novinama br. 130/07, objavljen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.
Tekst Zakona nalazi se ovdje. 
Neke od najvažnijih izmjena u ovom Zakonu proizlaze iz našeg dugogodišnjeg traženja i inzistiranja na produženju valjanosti higijenskog minimuma i sanitarne knjižice.
Tako je ovim Zakonom propisano da pojedine osobe (članak 2. ovog Zakona) koje moraju imati sanitarnu knjižicu istu moraju zanavljati svake godine dana, a ne šest mjeseci kako je do sada bila obaveza.
Što se tiče higijenskog minimuma, on se mora polagati svakih pet godina, u odnosu na dosadašnje četiri (članak 6. ovog Zakona).
Izmjenama Zakona propisuje se da osobe koje obavljaju poslove u proizvodnji, odnosno prometu kozmetičkih proizvoda, a koje na svojim radnim mjestima dolaze u neposredan dodir s kozmetičkim proizvodima, te fizičke osobe koje samostalno obavljaju djelatnost pružanja usluga njege ili uljepšavanja lica i tijela, kao i osobe koje obavljaju poslove unošenja boja i stranih tijela u kožu i sluznice, će morati imati potrebna znanja o sprečavanju zaraznih bolesti prije početka rada. S tim u vezi Zakon je predvidio donošenje provedbenog propisa koji će definirati kriterije i način polaganja.
Kako bi osigurali pravovremenu prilagodbu svih onih koji će morati zadovoljiti ovu odredbu zatraženo je službeno očitovanje od strane Ministarstva zdravstva.

Pekari ovjerite knjigu KEUB do kraja 2017. godine

Svi obrtnici proizvođači pekarskih proizvoda imaju obvezu ovjeravanja knjige KEUB, kako stare za 2017. godinu, tako i nove koju će koristiti u 2018. godini.
Obveza ovjere proizlazi iz Pravilnika o proizvodnji brašna i pekarskih proizvoda (u nastavku: Pravilnik) koji je na snazi od 2013. godine.
Pravilnikom se propisuju:
• minimalne količine brašna koje se mogu dobiti mljevenjem pšenice standardne kakvoće, raži i kukuruza,
• najviše količine brašna utrošene za proizvodnju pojedinih pekarskih i drugih proizvoda,
• način dokumentiranja sljedivosti proizvoda, način vođenja evidencije o proizvodnji i način izvještavanja ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede (Ministarstvo).

Radi osiguravanja sljedivosti proizvoda, proizvođači pekarskih proizvoda su dužni točno voditi evidenciju pekarske proizvodnje, nabave i potrošnje brašna, vođenjem Knjige evidencije utroška brašna (knjiga KEUB), a ista se mora nalaziti u svakom proizvodnom objektu (pekarnici) gdje se odvija proizvodnja pekarskih proizvoda.
Knjiga KEUB se sastoji od 12 setova samokopirnog papira (original i kopija) A3 formata, uvezanih u tvrdi uvez koji su numerirani i služe za unos podataka o mjesečnoj proizvodnji pekarskih proizvoda po danima, te evidentiranju ulaza i potrošnje brašna. Na predlistu knjige KEUB napisane su upute za njeno ispunjavanje i vođenje. Proizvođači pekarskih proizvoda dužni su knjigu KEUB čuvati najmanje 2 godine.
Elektronsko vođenje knjige (KEUB) omogućeno je od 1.1.2014. i to onim proizvođačima pekarskih proizvoda koji ostvaruju ukupni godišnji neto promet od djelatnosti proizvodnje pekarskih proizvoda veći od 5 milijuna kuna neto prometa. Obrazac prijave elektronskog vođenja knjige KEUB tiskan je uz Pravilnik i čini njegov sastavni dio (Obrazac PEVKK).
Proizvođači pekarskih proizvoda dužni su:
• evidentirati sve ulaze brašna odmah po primitku brašna u objekt,
• svakoga dana do 12 sati upisati proizvedene količine pekarskih proizvoda za prethodni dan, a za dane kada u proizvodnom pogonu nema proizvodnje pripadajući red precrtati.
Uz knjigu KEUB proizvođači pekarskih proizvoda dužni su imati valjane originalne dokumente o ulazu brašna kojima dokumentiraju sljedivost proizvoda.
Proizvođači pekarskih proizvoda dužni su prije početka kalendarske godine knjigu KEUB ovjeriti pečatom i potpisom odgovorne osobe, a potom ovjeriti pečatom i potpisom nadležnog inspektora.
Proizvođači pekarskih proizvoda koji se bave proizvodnjom pekarskih proizvoda sezonski tijekom godine ili su tijekom godine započeli proizvodnju, dužni su prije početka proizvodnje knjigu KEUB ovjeriti pečatom i potpisom odgovorne osobe, a potom ovjeriti pečatom i potpisom nadležnog inspektora.

Pravilnik o proizvodnji brašna i pekarskih proizvoda

Zapošljavanje stranaca 2018. - Godišnja kvota

Na temelju članka 74. Zakona o strancima (»Narodne novine«, br. 130/11, 74/13 i 69/17), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 7. prosinca 2017. godine donijela
ODLUKU O UTVRĐIVANJU GODIŠNJE KVOTE DOZVOLA ZA ZAPOŠLJAVANJE STRANACA ZA KALENDARSKU GODINU 2018.

Odluka je objavljena u Narodnim novinama broj 122/17., a stupa na snagu 15.12.2017. godine.
I.
Ukupna godišnja kvota dozvola za zapošljavanje stranaca u Republici Hrvatskoj iznosi 31.000 dozvola.
II.
Godišnja kvota za produženje već izdanih dozvola za zapošljavanje stranaca u Republici Hrvatskoj iznosi 9.000 dozvola.
III.
Godišnja kvota dozvola za novo zapošljavanje stranaca u Repub¬lici Hrvatskoj iznosi 21.210 dozvola, i to kako slijedi:
1. GRADITELJSTVO 10.770 dozvola
2. BRODOGRADNJA 1.408 dozvola
3. TURIZAM I UGOSTITELJSTVO 4.660 dozvola
4. KULTURA 22 dozvole
5. PROMET 765 dozvola
6. ZDRAVSTVO 70 dozvola
7. SOCIJALNA SKRB 5 dozvola
8. PREHRAMBENA INDUSTRIJA 770 dozvola
9. PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 580 dozvola
10. POLJOPRIVREDA I ŠUMARSTVO 260 dozvola
11. METALNA INDUSTRIJA 1.600 dozvola
12. INFORMATIKA 300 dozvola.

IV.
Uvažavajući stanje na tržištu rada, utvrđuje se godišnja kvota dozvola za sezonski rad u poljoprivredi i šumarstvu koja iznosi 540 dozvola.
V.
U okviru premještaja unutar društva utvrđuje se godišnja kvota dozvola za osobe premještene unutar društva koja iznosi 250 dozvola.
VI.
Tijelo nadležno za izdavanje dozvola strancima dostavit će, jednom u tri mjeseca, podatke o izdanim dozvolama Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, radi usporedbe s Pregledom potreba za zapošljavanje stranaca po djelatnostima i zanimanjima za 2018. godinu, koji je sastavni dio ove Odluke.

Temeljem prikupljenih podataka o broju produženih i izdanih dozvola strancima, Hrvatski zavod za zapošljavanje dostavlja izvješće ministarstvu nadležnom za rad i tržište rada, jednom u tri mjeseca.

Odluka o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2018.

Prijavite se na radionicu - Sustav gospodarenja otpadnom ambalažom

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske o implementaciji "Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.- 2022. godine" iz svibnja ove godine, započeo je provedbu mjera i aktivnost radi izrade “Analize postojećeg sustava gospodarenja otpadnom ambalažom“.

Aktivnosti će se provoditi u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskom obrtničkom komorom, sa svrhom uspostave učinkovitijeg sustava gospodarenja otpadnom ambalažom u Republici Hrvatskoj. Fond je pokrenuo i akcijski plan  na nacionalnoj razini edukacije i identifikacije svih obveznika plaćanja naknada gospodarenja posebnim kategorijama. Cilj je smanjenje jediničnih naknada gospodarenja posebnim kategorijama otpada i uspostave učinkovitijih i pravednijih sustava gospodarenja posebnim kategorijama otpada u narednom razdoblju.

Provedba obveza iz Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022.:
- informiranje članstva o provedbi i implementaciji Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022.
- potpis Sporazuma suradnje FZOiEU, HGK i HOK
- uključivanje HGK i HOK u izradu Analize postojećeg sustava gospodarenja otpadnom ambalažom
- organizacija HGK-HOK seminara sredinom prosinca 2017. za djelatnike HGK i HOK koji se bave navedenom problematikom
- organizacija HGK-HOK četiri seminara u 2018. po većim županijama za obveznike gospodarenja otpadnom ambalažom.

U Hrvatskoj su od 2006. godine proizvođači i uvoznici koji na tržište stavljaju određene količine proizvoda u ambalaži, kao i električnu i elektroničku opremu, obveznici plaćanja naknade za gospodarenje posebnim kategorijama otpada. Sustav naplate naknada, kao i zbrinjavanja tog otpada vodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ukoliko niste sigurni morate li i vi u sklopu svoje poslovne djelatnosti izvještavati Fond o količinama ambalaže i električnih te elektroničkih uređaja i opreme koju stavljate na tržište Republike Hrvatske, informirajte se na edukativnim radionicama koje organizira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskom obrtničkom komorom.

Radionice su besplatne, a djelatnici Fonda će vam, između ostalog, u sklopu istih pojasniti način prijave i ispunjavanja tipskih obrazaca kako bi svoju zakonsku dužnost obavili u roku.
Predviđeno vrijeme trajanja radionice  je tri sata.
Dnevni red radionice:
1. Sustav posebnih kategorija otpada – uvodno predavanje/predavač: Zvonimir Majić, savjetnik direktora Fonda
2. Obveze proizvođača odnosno uvoznika proizvoda koji sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom trebaju Fondu plaćati naknade za gospodarenje posebnim kategorijama otpada/predavač: Sanja Pokupec Lepanović, voditeljica Službe za obračun i  naplatu naknada
3. Način prijave i ispunjavanja tipskih obrazaca kako bi obveznici svoju zakonsku dužnost obavili propisanom roku/predavač: Žana Žarkov Trtanj, voditeljica Odjela za identifikaciju obveznika
4. Označavanje proizvoda koji se stavljaju na tržište /predavač: Žarko Dukić, viši samostalni suradnik za analizu i izvještavanje
5. Pitanja sudionika

Prijaviti se možete na e-mail adresu:  uo.sibenik@hok.hr    

Radionica za obveznike plaćanja naknada za posebne kategorije otpada organizira se u
Splitu 4.12.2017. u 10 sati (Županijska komora Split,  Obala Ante Trumbića 4).
 

U Šibeniku je od 12. do 14. studenoga održan 30. Kongres ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvats

U Šibeniku je od 12. do 14. studenoga održan 30. Kongres ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore, koji je okupio oko 400 sudionika.

Domaćin ovogodišnjeg Kongresa bila je Obrtnička komora Šibensko-kninske županije, a pokrovitelj Ministarstvo turizma RH.

Kongres je otvorio ministar turizma Gari Cappelli, koji je istaknuo kako je Hrvatsku ove godine posjetilo 18 milijuna gostiju, što je povijesni turistički rezultat. „To je svakako veliki izazov za sve ugostitelje i turističke djelatnike, koji su odradili odličan posao te im stoga ovim putem zahvaljujem na predanom radu  i velikom doprinosu rezultatima uspjeha koji se ostvaruje u hrvatskom turizmu“.

Prvog je dana sa zanimanjem praćen panel u kojem su sudjelovali predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec, državni tajnik ministarstva turizma Tonči Glavina, državni tajnik Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić, zamjenica ravnatelja HZZ-a Marina Nekić, pomoćnica ministrice regionalnoga razvoja i fondova EU Tajana Huzak te predsjednik Organizacijskog odbora 30. Kongresa ugostitelja Stjepan Knežević.

Objavom Zaključaka 30. Kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore“, zatvoreno je ovo najveće godišnje okupljanje struke. Zaključke su predstavili: Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore, Stjepan Knežević, potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore i predsjednik Organizacijskog odbora Kongresa te Joso Smolić, predsjednik Obrtničke komore Šibensko – kninske županije.

Uz objavu Zaključaka predsjednik HOK-a Ranogajec istaknuo je zadovoljstvo velikim odazivom sudionika i izrazio nadu da će doneseni „Zaključci“ biti realizirani do sljedećeg susreta struke koji će se ponovo održati u Šibeniku. 

Zaključci 30. Kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika:

1. Tražimo snižavanje stope PDV-a na hranu u ugostiteljstvu na 10%, sukladno Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske.

2. Inzistiramo na unaprjeđenju jedinstvenog modela obrazovanja u obrtničkim zanimanjima. Ovakav model osigurava optimalan broj sati praktične nastave u realnom okruženju.

3. Tražimo priznavanje troškova reprezentacije u 100-postotnom iznosu.

4. Tražimo priznavanje toplog obroka i smještaja u troškove poslovanja s ciljem poboljšanja radnih uvjeta.

5. Apeliramo na lokalnu upravu da se ukine ili smanji porez na potrošnju.

6. Tražimo da Ministarstvo turizma preuzme ulogu koordinatora s ostalim institucijama da bi se jasno utvrdilo razgraničenje između ugostiteljske djelatnosti i trgovine, na način da se usklade postojeći propisi. 

7. Tražimo povećanje osnovnog osobnog odbitka na 5.000,00 kn s ciljem poticanja potrošnje.