Vijesti UO Šibenik

Ministar Darko Horvat u radnom posjetu Šibensko-kninskoj županiji

Šibenskim obrtnicima i poduzetnicima predstavljene mjere i programi poticanja poduzetništva i obrta

Ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat u sklopu radnog posjeta Šibensko-kninskoj županiji sastao se 10. svibnja 2016. godine u Uredu župana za zamjenikom župana Tomislavom Vrdoljakom koji ga je sa stanjem u gospodarstvu na području županije kao i sa programima sufinanciranja i kreditiranjima poduzetnika koje Županija provodi samostalno i/ili u suradnji s ministarstvima.

Uz zamjenika  župana Vrdoljaka, sastanku su prisustvovali saborska zastupnica Sandra Jakelić, gradonačelnik Šibenika Željko Burić, gradonačelnik Skradina Nediljko Dujić, gradonačelnica Vodica Branka Juričev Martinčev, predsjednik Obrtničke komore Šibensko-kninske županije Joso Smolić i predsjednik HGK Županijske komore Šibenik Ivan Soža. Čelni ljudi gradova i institucija upoznali su ministra sa ključnim problemima na svom području. Najviše se razgovaralo o gospodarskoj zoni Podi, stavljanju prostora TEF-a u gospodarsku funkciju, prostoru ex. vojarne Kruščica u Rogoznici te izgradnji i adaptaciji zgrade Revije sa željom da se neki procesi ubrzaju.

Ministar je najavio i radikalan zaokret u financiranju poduzetnika: "Poduzetnički impuls, sustav potpora kako se do sada zvao, dobiva jedan drugi izvor. Poduzetnici više sredstva neće dobivati iz državnog proračuna, već će se svi poduzetnički zahtjevi preusmjeravati  prema strukturnim fondovima EU. Modalitet na kojem inzistira ova Vlada je što manje deficita u državnom proračunu.", rekao je ministar Horvat.

Nakon sastanka u Uredu župana, ministar Darko Horvat i njegova pomoćnica Ana Mandac u multimedijalnoj dvorani gradske knjižnice "Juraj Šižgorić"  predstavili su obrtnicima i poduzetnicima Šibensko-kninske županije mjere i programe poticanja obrtništva i poduzetništva koje ministarstvo provodi u ovoj godini.

Rekordan broj izlagača na 8. sajmu agroturizma Šibensko-kninske županije

ŠIBENIK – SKRADIN- Gotovo 200 izlagača iz cijele Hrvatske i susjedne nam Slovenije predstavili su svoje proizvode na 8. sajmu agroturizma Šibensko-kninske županije, koji se održao ovog vikenda u Skradinu u organizaciji Šibensko-kninske županije. Suorganizatori sajma su Grad Skradin, Obrtnička komora Šibensko-kninske županije, HGK – Županijska komora Šibenik i Županijska turistička zajednica.

Saborska zastupnica Josipa Rimac u svojstvu izaslanika predsjednika Sabora Željka Rainera, otvorila je ovogodišnji sajam. Partner Sajma bila je Krapinsko-zagorska županija koja se predstavila s 13 izlagača.

Posjetitelji su mogli uživati u velikom broju proizvoda od maslinovog ulja, likera, vina, meda, sira, pršuta, suhomesnatih proizvoda, domaćih slastica do suvenira i ostalog. Većinom su to proizvodi obrtnika, malih poduzetnika i OPG-ova.
Ceh ugostitelja pobrinuo se i ove godine da posjetitelje Sajma i izlagače počasti s tradicionalnom buzarom od šibenske pidoče.

Sajam agroturizma je prigoda za prodaju i kupnju iznimno kvalitetnih proizvoda proizvedenih na tradicionalan način. Župan Goran Pauk je naglasio da će Šibensko-kninska županija i dalje nastaviti pružati financijsku pomoć putem povoljnih kredita, jamstava i poticaja da se ova tradicija i dalje nastavi.

Šibenski obrtnici na „Poslovnom uzletu grada Šibenika“

Grad Šibenik i Šibensko-kninska županija bili su , u petak 25. ožujka, domaćini „Poslovnog uzleta 2016“, projekta Poslovnog dnevnika kojem je partner i Hrvatska obrtnička komora.

U sklopu navedenog projekta održan je i Festival poduzetništva, obrta i OPG-a pod nazivom „Moja poduzetna Hrvatska“, čijoj su realizaciji pridonijeli Obrtnička komora Šibensko-kninske županije i Udruženje obrtnika Šibenik. Na prekrasnom trgu između katedrale sv. Jakova i Gradske vijećnice, predstavila su se 34 izlagača od kojih je bilo 20 obrtnika.

Festival je imao i svoju gastronomsku priču. Ceh ugostitelja Udruženja obrtnika Šibenik je zajedno s timom Kulinarskog studija „Majstor kuhar“ pripremio šibenske pidoče za sve izlagače i posjetitelje.

U sklopu manifestacije održane su i besplatne edukacije s ciljem podupiranja malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva. Edukacije su vodili renomirani stručnjaci koji su polaznicima prenijeli svoja znanja i iskustva iz vlastite prakse.

Naplata zahoda za goste u ugostiteljskim objektima

Ministarstvo turizma - Samostalni sektor turističke inspekcije, dostavilo je pojašnjenje vezano za naplatu zahoda u ugostiteljskim objektima.

S obzirom na predstojeću turističku sezonu u kojoj će turistički inspektori Ministarstva turizma u suradnji s djelatnicima Ministarstva financija - Carinske uprave obavljati pojačane inspekcijske nadzore u ugostiteljskim objektima uz važnije prometnice, a zbog učestalih pritužbi gostiju na urednost i čistoću zahoda za goste, kao i da im se u nekim ugostiteljskim objektima naplaćuje korištenje zahoda za goste, a u cilju zajedničke suradnje, Ministarstvo turizma - Samostalni sektor turističke inspekcije navodi:

Odredbama članka 46. do  51. Pravilnika o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina"Restorani", "Barovi", "Catering objekti" i "Objekti jednostavnih usluga" (NN 82/07, · 82/09, . 75/12, 69/13. i 150/14.· u daljnjem tekstu: Pravilnik), propisani su opći minimalni uvjeti glede zahoda za goste u ugostiteljskim objektima, koje turistički inspektori kontroliraju u inspekcijskim nadzorima.

Stoga, ukoliko ugostiteljski objekt koji posluje u određenoj vrsti. mora imati zahod za goste, i isti je obuhvaćen rješenjem o minimalnim uvjetima nadležnog ureda (npr. vrsta restoran, caffe bar i dr.), tada  ugostitelj gostima tog ugostiteljskog objekta ne smije naplaćivati korištenje zahoda, jer bez navedenog zahoda ugostitelj ne bi mogao poslovati u toj vrsti, odnosno ne bi mogao ni ispunjavati minimalne uvjete.

Iz Ministarstva napominju, da ukoliko turistički inspektor u inspekcijskom nadzoru ugostiteljskog objekta utvrdi da je gostu koji je konzumirao ugostiteljske usluge u tome objektu naplaćeno korištenje zahoda za goste, a koji je obuhvaćen rješenjem o ispunjavanju minimalnih uvjeta sukladno Pravilniku, turistički inspektor će u tom slučaju poduzeti propisane mjere prema ugostitelju.

Međutim, s obzirom da u ugostiteljske objekte, posebno uz važnije prometnice, često svraćaju i turisti koji nisu gosti ugostiteljskog objekta i ne žele konzumirati ugostiteljske usluge, već žele samo koristiti zahod za goste, mnogi ugostitelji naplaćuju korištenje zahoda takvim turistima.

Ukoliko ugostitelji žele naplaćivati korištenje zahoda za goste turistima koji nisu gosti tog ugostiteljskog objekta, tada ugostitelji moraju biti registrirani za "Razred - 96.09. Ostale osobne uslužne djelatnosti d.n." prema Odluci o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NN 58/07. i 72/07.) - Područje S - Ostale uslužne djelatnosti", i izdavati račune za korištenje zahoda sukladno poreznim propisima, jer u suprotnom podliježu mjerama propisanim Zakonom o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (NN 61/11.), a koji kontroliraju djelatnici Carinske uprave Ministarstva financija.

Izmjene i dopune Pravilnika o potporama za preradu proizvoda ribarstva i akvakulture

U okviru provedbe Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo RH za programsko razdoblje 2014-2020., a na temelju članka 59. stavka 2. Zakona o morskom ribarstvu (NN 81/2013, 14/2014 i 152/2014), ministar poljoprivrede donio je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodjeli potpore u okviru Mjere IV-4  „Prerada proizvoda ribarstva i akvakulture“ (NN 24/16).

U Pravilniku o uvjetima kriterijima i načinu dodjele potpore u okviru mjere IV.4. »Prerada proizvoda ribarstva i akvakulture« (»Narodne novine«, broj 107/2015 i 129/2015), u članku 6. stavku 4. riječi:

»30. studenoga 2016. godine« zamjenjuju se riječima: »31. srpnja 2017. godine«.

U članku 24. stavku 2. nakon alineje 4. dodaje se nova alineja 5. koja glasi:

»– članka 20. stavka 1. točke a) Odluka o isplati.«.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu 19.03.2016.

Izmjene i dopune Pravilnika o potporama za ribarstvo i akvakulturu

U okviru provedbe Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo RH za programsko razdoblje 2014-2020., a na temelju članka 59. stavka 2. Zakona o morskom ribarstvu (NN 81/2013, 14/2014 i 152/2014), ministar poljoprivrede donio je Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele potpore u okviru mjere iv.3. "stavljanje na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture".

U Pravilniku o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele potpore u okviru mjere IV.3. »Stavljanje na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture« (»Narodne novine«, broj 107/2015, 129/2015 i 12/2016), u članku 5. stavku 6. riječi:

»30. studenoga 2016. godine« zamjenjuju se riječima: »31. siječnja 2017. godine«.

U članku 23. stavku 2. nakon alineje 4. dodaje se nova alineja 5. koja glasi:

»– članka 19. stavka 1. točke a) Odluka o isplati.«.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu 19.03.2016.

Novi ispitni rok za pogrebnike 3. travnja

Novi ispitni rok za stručno osposobljavanje za zanimanje pogrebnik održat će se u nedjelju, 3. travnja 2016. u Zagrebu (Hrvatska obrtnička komora, Ilica 49/I).

Prijave za ispit primaju se do 21. ožujka 2016. godine.

Detaljne informacije o ispitu, prijavama i literaturi na LINKU.

Hrvatski prijevoznici nekonkurentni kolegama iz susjednih zemalja

Prijevozništvo je opterećeno problemima koji su zajednički svim obrtima, a to su visoki troškovi poslovanja, razne administrativne prepreke, nemogućnost naplate potraživanja, česte izmjene zakona i propisa, blokade i ovrhe, nelojalna konkurencija, nedostatni izvori financiranja, ali i specifični problemi struke, istaknuo je predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Dragutin Ranogajec, otvarajući danas 8. susret prijevoznika u Vinkovcima.

Svima nama obrtnicima, rekao je Ranogajec, potreban je poticajni zakonodavni okvir, porezni zakoni koji se neće mijenjati barem pet godina, uklanjanje barijera u poslovanju, kao i mladi obrazovani kadar. Kako bi se zaustavili negativni trendovi u obrtništvu, država mora staviti obrtništvo u fokus gospodarske politike, smanjiti birokraciju, pojednostaviti zakonodavni okvir i stvoriti poticajno poslovno okruženje za rast i otvaranje novih radnih mjesta.

Predsjednik Ceha prijevoznika HOK-a Emilijo Bajlo naglasio je kako veliki broj hrvatskih prijevoznika trenutno posluje s negativnom ili minimalnom profitabilnošću. Također, naveo je, zabrinjava i sve veći ukupni udio stranih prijevoznika u prijevozu roba cestom koji prema nekim procjenama sudjeluju i u izvozu i u uvozu sa oko 40% od ukupnog prijevoza.

„Gledajući dvije godine unatrag, određeni pozitivni pomaci u ovoj djelatnosti su se dogodili, a u velikom je dijelu to rezultat suradnje Ceha prijevoznika s resornim ministarstvom i ostalim relevantnim institucijama. No, ostalo je još neriješenih problema, od kojih je najznačajniji generalna nekonkurentnost domaćih prijevoznika u odnosu na prijevoznike iz susjednih zemalja.“, zaključio je Bajlo.

Ante Nevešćanin iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, pokrovitelja ovogodišnjeg skupa, rekao je kako je članstvo u EU, što se tiče obavljanja prijevozničke djelatnosti donijelo niz prednosti, posebice u obavljanju cestovnog prijevoza tereta. No, dobili smo neke druge probleme, kao što su nedostatak vozača teretnih vozila i autobusa, uvedena su pravila minimalnih plaća u Njemačkoj i obveza popunjavanja dodatnih obrazaca koji otežavaju obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoza….

Mr. Milan Barišić iz Službe sigurnosti cestovnog prometa Ravnateljstva policije, naveo je da je tijekom 2015. godine sigurnost prometa na cestama bila lošija nego u 2014. godini. Zabilježeno je 32.000 prometnih nesreća, u kojima je poginulo 348 osoba, što je 13% više nego godinu ranije. U strukturi sudionika nesreća, teretna vozila čine 6%, autobusi 3%, a poginulo je 10 vozača kamiona.

Temeljem rasprave i izlaganja, Ceh prijevoznika usvojio je zaključke, koji će biti upućeni nadležnim institucijama:

1.  Ceh prijevoznika Hrvatske obrtničke komore pozdravlja spremnost Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture za češćom organizacijom operativnih sastanaka između predstavnika prijevoznika i predstavnika MPPI. HOK će kroz operativne sastanke s ministarstvom raditi na rješavanju problematike prijevozništva definirane i na zaključcima s ovoga susreta.

2. Tražimo žurno ratificiranje „druge“ CMR konvencije donesene Protokolom o izmjeni CMR-a 197 koji je stupio na snagu 1980. godine. Prema saznanjima da je zakonska osnova za potpisivanje sporazuma već u pripremi od Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture i Ministarstva unutarnjih poslova, tražit ćemo da se ista čim prije provede.

3. Ceh prijevoznika HOK-a inzistira da se temeljem nove EU Direktive o tehničkim pregledima vozila (45) izmjeni Zakon o sigurnosti prometa na cestama tj. da se podzakonskim aktom ukinu preventivni tehnički pregledi vozila i obveza homologacije novih i rabljenih vozila proizvedenih i kupljenih u EU.

4. Još uvijek nije riješen problem pretovara vozila. Ustrajemo na zahtjevu da se temeljem članka 154. Zakona o sigurnosti prometa na cestama riješi na način jednake raspodjele odgovornosti kod pretovara vozila između prijevoznika i utovaritelja tereta.

5. Ceh prijevoznika traži da se RTV pristojba plaća po paušalnom iznosu za sva vozila na godišnjoj razini.

6. S obzirom da nove vozačke dozvole ne omogućavaju vlasnicima obrta uvid u moguće zabrane prometovanja za pojedine kategorije od strane vozača, tražimo da MUP obavijesti vlasnika obrta i tvrtke ukoliko je nad njegovim zaposlenikom takva mjera provedena.

7. Strani prijevoznici koji prometuju kroz RH dužni su se registrirati i plaćati PDV za prijevoz obavljen na području RH. Tražimo sustavne i češće kontrole stranih prijevoznika prilikom ulaska u RH i na cestama RH.

8. Tražimo da se ukine obveza za zapošljavanje pratitelja na turističkim izletničkim brodovima.

9. Shuttle prijevoz i povremeni prijevoz putnika nužno je jasnije definirati Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu. Način prijevoza putnika putem Uber aplikacije, a na temelju postojeće zakonske regulative ilegalan i kao takvog treba ga sankcionirati.

10. Tražimo veće i kvalitetnije poticaje za prekvalifikaciju profesionalnih vozača i lakši ulaz mladih na ovaj segment tržišta rada. Ukoliko ove mjere ne donesu željene rezultate, tražimo veće kvote za zapošljavanje stranih radnika u prijevozu (profesionalni vozači).