Ribari - Vojna vježba na poligonu Žirje 23. - 25. lipnja 2026.
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Hrvatska ratna mornarica - Obalna straža Republike Hrvatske planira provesti vojnu vježbu s bojevim gađanjem u vremenu od 23. do 25. 06. 2026. na poligonu ŽIRJE.
U navedenom razdoblju bit će zatvoreno područje za ribarenje i plovidbu za sve brodove.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini (NN 59/26.)
U „Narodnim novinama“ broj 59/26., od 9. lipnja 2026. godine, objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini.
Izmjenom i dopunom Zakona propisuje se:
Stroža kontrola prodaje alkohola maloljetnicima - trgovac mora uskratiti prodaju ako procijeni da je kupac mlađi od 18 godina, a on odbije pokazati osobnu ispravu. Isti principi provjere dobi od sada se izričito primjenjuju i na prodaju putem samoposlužnih blagajni.
Prodaja alkohola putem interneta - trgovci koji prodaju alkohol online dužni su integrirati sustav e-Građani za provjeru punoljetnosti. Sustav potvrđuje samo je li kupac punoljetan ili ne, bez otkrivanja identiteta trgovcu. Svi online trgovci alkoholom moraju se upisati u evidenciju Ministarstva gospodarstva kako bi dobili tehničke podatke za integraciju ovog sustava. Ako kupac odbije provjeru putem sustava e-Građani, prodaja mu se mora uskratiti.
Zabrana prodaje energetskih pića - uvodi se potpuna zabrana prodaje energetskih pića osobama mlađim od 18 godina.
Nove ovlasti lokalne samouprave - predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može odlukom propisati ograničenje prodaje alkoholnih pića i drugih pića koja sadrže alkohol u prodajnim objektima na cijelom području jedinice lokalne samouprave unutar određenog vremena, ako je to u interesu zaštite javnog zdravlja, zaštite javnog reda i mira, zaštite kulturne baštine ili zaštite okoliša. Ograničenje se može odnositi na ograničenje prodaje alkoholnih pića i drugih pića koja sadrže alkohol u vremenu od 21:00 sati do 6:00 sati sljedećeg dana.
Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, odnosno 16. lipnja 2026.
Izvor: HOK
HOK na sastanku u Ministarstvu financija: Otvorili smo dijalog, predstavili prijedloge i nastavljamo s razgovorom do konačnog rješenja na dobrobit hrv
Predstavnici Hrvatske obrtničke komore održali su sastanak s predstavnicima Ministarstva financija predvođenima potpredsjednikom Vlade Republike Hrvatske i ministrom financija Tomislavom Ćorićem, na kojem su predstavili ključne primjedbe i prijedloge Hrvatske obrtničke komore vezane uz najavljene mjere koje se odnose na paušalne obrtnike. U ime Hrvatske obrtničke komore sastanku su prisustvovali predsjednik Dalibor Kratohvil, glavna tajnica Violeta Jelić i predsjednica Sekcije računovođa Hrvatske obrtničke komore Đurđica Mostarčić.
Tijekom sastanka predstavnici HOK-a istaknuli su kako razumiju potrebu očuvanja životnog standarda građana, smanjenja inflacijskih pritisaka i osiguravanja dugoročne održivosti javnih financija. Međutim, upozorili su kako povećanje poreza i doprinosa za obrtnike ne predstavlja učinkovitu antiinflacijsku mjeru te da se održivost javnih financija ne bi trebala graditi dodatnim opterećivanjem onih koji su odabrali paušalni oblik oporezivanja, posluju legalno i uredno podmiruju svoje obveze.
Komora je predstavila prijedlog prema kojem bi se zadržao postojeći sustav doprinosa za sve obrtnike. Po pitanju povećanja oporezivanja traže da svi razredi prihoda do 40.000 ostanu po dosadašnjem modelu dok bi se eventualne porezne korekcije razmatrale isključivo u zadnja dva razreda i to najviše do 33%. Takav model omogućio bi dodatne prihode državnom proračunu, a pritom sačuvao konkurentnost i održivost najvećeg dijela hrvatskih obrta te nastavio poticati samozapošljavanje i poduzetničku aktivnost.
„Hrvatska obrtnička komora razumije potrebu očuvanja stabilnih javnih financija i borbe protiv inflacije. Međutim, uvjereni smo da se taj cilj može ostvariti bez dodatnog povećanja doprinosa i poreza za obrtnike. Ministarstvu financija predstavili smo konkretne prijedloge kojima je moguće osigurati dodatne prihode državnom proračunu, a pritom zadržati pozitivan trend rasta broja obrta, poticati legalno poslovanje te spriječiti odlazak dijela gospodarskih aktivnosti u sivu zonu i odljeva stručnjaka u inozemstvo. Vjerujemo da upravo dijalog sa strukom može dovesti do rješenja koje će biti dobro i za gospodarstvo i za javne financije“, izjavio je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil. „Otvorili smo dijalog, argumenti su na stolu i nastavljamo sa razgovorima do konačnog rješenja. S druge strane smo vidjeli razumijevanje i očekujemo da će se razmotriti sve što smo predložili i da ćemo o konkretnijim koracima razgovarati na sljedećem sastanku koji je najavljen kroz mjesec dana. “, dodao je Kratohvil.
HOK je tijekom sastanka naglasio kako su obrtnici među onima koji najviše osjećaju posljedice rasta ulaznih troškova te da nisu generator inflacije, već njezine žrtve. Istaknuto je i kako kontinuirani rast broja obrta posljednjih godina potvrđuje da je obrtništvo jedan od ključnih generatora gospodarske aktivnosti i formalizacije poslovanja. Komora smatra da je širenje baze poreznih obveznika i poticanje legalnog poslovanja dugoročno učinkovitije i održivije rješenje od dodatnog povećavanja opterećenja postojećim poduzetnicima.
Tijekom sastanka upozoreno je i kako rast prosječnih plaća već danas automatski povećava prihode od doprinosa, dok istodobno kontinuirano raste broj obrta. Zbog toga HOK smatra da dodatno povećanje doprinosa obrtnicima nije nužno za ostvarenje planiranih fiskalnih ciljeva. Posebno je istaknuto kako se predložene promjene izravno odnose na više od 80 tisuća paušalnih obrtnika te da je upravo zato važno osigurati uključivanje predstavnika struke u daljnje rasprave o mogućim izmjenama poreznog i regulatornog okvira.
HOK će nastaviti aktivno zastupati interese hrvatskih obrtnika te o svim daljnjim aktivnostima pravovremeno obavještavati članstvo i javnost.
Izvor: HOK
HOK: Novi nameti za paušalne obrtnike ugrožavaju malo poduzetništvo i pravnu sigurnost
Hrvatska obrtnička komora protivi se najavljenim mjerama kojima bi se značajno povećali doprinosi i porezna opterećenja za paušalne obrtnike, uz istodobno javno etiketiranje paušalista kao „prikrivenih radnika“. Takav pristup smatramo neprihvatljivim, štetnim za hrvatsko gospodarstvo i duboko demotivirajućim za desetke tisuća ljudi koji zakonito posluju, samostalno pronalaze klijente, preuzimaju poslovni rizik i uredno podmiruju svoje porezne obveze.
Paušalni obrti nisu anomalija sustava, nego jedan od rijetkih administrativno jednostavnih i održivih modela koji je omogućio razvoj mikro poduzetništva, samozapošljavanja i ostanka stručnih ljudi u Hrvatskoj. Upravo su mali obrtnici i freelanceri registrirani kao obrt posljednjih godina značajno pridonijeli rastu zaposlenosti i gospodarskoj aktivnosti.
Posebno upozoravamo kako činjenica da obrtnik većinu prihoda ostvaruje od jednog naručitelja sama po sebi nije dokaz prikrivenog radnog odnosa. Brojni obrtnici posluju projektno ili specijalistički te prirodno ostvaruju dugoročnu suradnju s jednim klijentom. Istodobno, obrtnik samostalno organizira posao, snosi poslovni rizik, ulaže u opremu i edukaciju te nema prava koja proizlaze iz radnog odnosa. Velik broj freelancera registriranih kao obrtnici i paušalista općenito radi za inozemne klijente i predstavlja važan izvozni potencijal hrvatskog gospodarstva. Dodatno zabrinjava pravna nesigurnost i praksa retroaktivnih tumačenja propisa, što ozbiljno narušava povjerenje poduzetnika u institucije i poslovno okruženje u Hrvatskoj.
„Nećemo dopustiti da se više od 80 tisuća paušalnih obrtnika stigmatizira zbog pojedinačnih slučajeva mogućih zloupotreba. Postojeći zakoni već danas omogućuju sankcioniranje stvarnih zloupotreba, ali nije prihvatljivo da se zbog pojedinačnih zlouporaba cijeli sektor mikro poduzetništva unaprijed proglašava sumnjivim. Ako država želi suzbiti prikriveno zapošljavanje, tada fokus mora biti na stvarnim poslodavcima koji izbjegavaju obveze iz radnog odnosa, a ne na obrtnicima koji posluju zakonito. HOK je i ranije tražio usklađivanje poreznih i radnopravnih propisa upravo kako bi odgovornost snosili oni koji organiziraju prikriveni radni odnos, sukladno Zakonu o radu“, naglasio je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil.
Hrvatska obrtnička komora upozorava kako bi dodatno povećanje doprinosa i poreza za paušaliste imalo ozbiljne posljedice: gašenje velikog broja malih obrta, prelazak dijela poslovanja u sivu zonu, smanjenje konkurentnosti hrvatskih stručnjaka te odlazak freelancera obrtnika i digitalnih profesionalaca iz Hrvatske. Dugoročno, takve mjere ne bi povećale, nego smanjile ukupne porezne prihode države.
Pozivamo Vladu Republike Hrvatske i Ministarstvo financija na otvoren i konstruktivan dijalog sa strukom prije donošenja bilo kakvih novih mjera. Hrvatskoj nisu potrebni novi nameti i stvaranje atmosfere nepovjerenja prema malim poduzetnicima, nego jasna pravila, pravna sigurnost i poticajno poslovno okruženje koje će motivirati ljude na rad, poduzetništvo i ostanak u Hrvatskoj.
Obrtnici i paušalisti nisu problem hrvatskog gospodarstva, nego su jedan od njegovih najvitalnijih, najotpornijih i najfleksibilnijih dijelova.
Jubilarni Sajam agroturizma u Skradinu traje tri dana na tri lokacije
Jubilarno 15. izdanje Sajma agroturizma u Skradinu, koje će se održati tri dana na tri lokacije, danas je predstavljeno u Županiji, uz naglasak na njegov kontinuirani rast i razvoj.
Predsjednik Udruženja obrtnika Šibenik Joso Smolić istaknuo je kako je sajam nastao inicijativom samih obrtnika, a s vremenom prerastao u zajednički projekt s Gradom Skradinom i Županijom. Posebno je naglasio da je ovogodišnje izdanje iskorak jer su prvi put korištena sredstva iz fondova, što će, kako kaže, donijeti novu dimenziju manifestaciji.
Smolić je podsjetio i na najveći izazov – privlačenje izlagača – koji je danas u potpunosti nadvladan. Sajam bilježi velik interes, okuplja desetak tisuća posjetitelja te je postao rijedak primjer događaja koji može birati izlagače.
– Cilj smo ostvarili: imamo i izlagače i publiku, a najvažnije je da domaći proizvođači dobiju priliku predstaviti i prodati svoje proizvode – poručio je.
Sajam se otvara 30. travnja, a ove godine, zbog velikog interesa, traje tri dana i odvija se na više lokacija u Skradinu.
Spoj tradicije i gastronomije – Uskrsni doručak u Šibeniku, Rogoznici i Skradinu
Udruženje obrtnika Šibenik, zajedno s Gradom Šibenikom, Gradom Skradinom i Općinom Rogoznica te pripadajući turističkim zajednicama i ove godine su organizirali Uskrsni doručak te su još jednom pokazali kako se radi pravi spoj tradicije i gastronomije u kojem su uživali brojni građani i gosti.
U Šibeniku je sve započelo prije 22 godine pa se ova tradicija nastavila i u Rogoznici i Skradinu te uspješno čuva uskrsne običaje, predstavlja tradicionalna jela našeg kraja i na simboličan način otvara i turističku sezonu.
Uskrsni doručak - u Šibeniku, Rogoznici i Skradinu
Udruženje obrtnika Šibenik, u suradnji s gradovima Šibenik i Skradin te Općinom Rogoznica i njihovim turističkim zajednicama, i ove godine organizira tradicionalne uskrsne doručke na tri lokacije.
Šibenik, Rogoznica i Skradin ponovno postaju središta blagdanskog druženja uz bogatu trpezu i glazbu, čuvajući tradiciju našeg kraja.
U Šibeniku će se program održati na Uskrsni ponedjeljak, 6. travnja od 10:30 sati na Trgu Pavla Šubića, uz bogatu gastronomsku ponudu i raznovrstan zabavni program.
Rogoznica svoj uskrsni doručak organizira na sam Uskrs, 5. travnja, nakon mise u 11 sati, uz domaće delicije, glazbu i izložbu oldtimera.
Skradin će na Uskrsni ponedjeljak od 13 sati na Trgu Male Gospe na svom uskrsnom domjenku ponuditi tradicionalna jela i glazbeni program u ugodnoj blagdanskoj atmosferi.
Posjetitelje na sve tri lokacije očekuju bogati stolovi, tradicionalni specijaliteti i dobro poznata uskrsna atmosfera.
Kontakt informacije
Udruženje obrtnika Šibenik
Adresa: Stjepana Radića 77 A,
22000 Šibenik, Hrvatska
tel.:+ 385 22 331 782, + 385 22 311 730
E-mail: uo.sibenik@hok.hr
Predsjednik:: Joso Smolić
Tajnik: Marijana Zjačić
Radno vrijeme od 8 do 16 sati.
Cehovi obrtnika
Zakon o akvakulturi
U Narodnim novinama broj 130/17. objavljen je Zakon o akvakulturi.
PREDMET ZAKONA
Ovim se Zakonom uređuje provedba Zajedničke ribarstvene politike Europske unije u dijelu koji se odnosi na akvakulturu, utvrđuju se nacionalni ciljevi razvoja akvakulture, način i uvjeti obavljanja djelatnosti akvakulture, nadležna tijela za provedbu potpore u akvakulturi i uređenje tržišta, nadzor i kontrola, kao i druga pitanja bitna za akvakulturu.
PRAVNA STEČEVINA EUROPSKE UNIJE
Ovim se Zakonom uređuje okvir za provedbu uredbi Europske unije u dijelu koji se odnosi na akvakulturu.
STRATEŠKA VAŽNOST
Akvakultura je strateška grana gospodarstva u Republici Hrvatskoj, te je kao takva sastavni dio ostalih razvojnih strategija.
CILJEVI
Za ostvarivanje održivog razvoja akvakulture te njezine gospodarske, ekološke i društvene uloge, ciljevi razvoja akvakulture u Republici Hrvatskoj su unaprjeđenje konkurentnosti akvakulture, unapređenje održivosti akvakulture u društveno-gospodarskom smislu, te povećanje ukupne proizvodnje u akvakulturi uz poštivanje načela ekonomske, socijalne i ekološke održivosti.
INSTITUCIONALNA PODRŠKA
Institucionalna podrška obuhvaća djelovanje tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, znanstvenih organizacija, stručnih institucija, ustanova za pružanje usluga u akvakulturi, komora, udruga, te zadruga u akvakulturi i organizacija proizvođača priznatih u skladu s posebnim propisima.
Tijela iz stavka 1. ovoga članka sukladno svojoj nadležnosti pružaju podršku Ministarstvu poljoprivrede u izradi i donošenju propisa, strategija i ostalih dokumenata o akvakulturi.
SAVJETODAVNA SLUŽBA
Savjetodavna djelatnost u području akvakulture obavlja se kao javna i privatna savjetodavna služba u akvakulturi.
Javnu savjetodavnu djelatnost u području akvakulture obavlja javna ustanova za savjetodavne poslove u ribarstvu i akvakulturi sukladno posebnim propisima.
Privatnu savjetodavnu službu u akvakulturi mogu obavljati fizičke i pravne osobe koje su registrirane za obavljanje takve djelatnosti sukladno posebnim propisima.
SAVJETODAVNI ODBOR
Ministar, rješenjem osniva Savjetodavni odbor. Savjetodavni odbor ima najmanje pet članova koji se imenuju na vrijeme od četiri godine. Savjetodavni odbor obavlja poslove sukladno odredbama Uredbe Vijeća (EZ) br. 708/2007.
SAVJETODAVNO VIJEĆE ZA AKVAKULTURU
Ministar može odlukom osnovati Savjetodavno vijeće za akvakulturu na vrijeme od četiri godine u koje imenuje predstavnike tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, znanstvenih organizacija, stručnih institucija, ustanova za pružanje usluga u akvakulturi, komora, udruga, te zadruga u akvakulturi i organizacija proizvođača priznatih u skladu s posebnim propisima.
Savjetodavno vijeće je neovisno tijelo koje daje stručno mišljenje o temama od značaja za akvakulturu te sudjeluje u pripremi i izradi nacrta propisa iz područja akvakulture.
Administrativno-tehničke poslove za Savjetodavno vijeće obavlja Ministarstvo poljoprivrede.
Savjetodavno vijeće donosi poslovnik o radu koji propisuje način obavljanja njegovih savjetodavnih funkcija.
UVJETI ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI AKVAKULTURE
DOZVOLA ZA AKVAKULTURU
Pravnoj ili fizičkoj osobi odobrit će se obavljanje djelatnosti akvakulture izdavanjem dozvole za akvakulturu ako ispunjava sljedeće uvjete:
1. da je registrirana za obavljanje djelatnosti akvakulture sukladno posebnim propisima
2. da je ishodila odgovarajuće akte sukladno posebnim propisima o prostornom uređenju i gradnji i posebnim propisima iz područja zaštite okoliša i prirode i
3. da je nositelj koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra u svrhu obavljanja djelatnosti akvakulture sukladno posebnom propisu o pomorskom dobru, u slučaju obavljanja uzgoja na pomorskom dobru, ili
4. da je ishodila odgovarajuće akte kojima se ostvaruje pravo korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske za obavljanje djelatnosti akvakulture sukladno posebnom propisu o poljoprivrednom zemljištu, u slučaju uzgoja na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, i/ili
5. da je ishodila odgovarajuće akte kojima se ostvaruje pravo korištenja kopnenih voda za potrebe obavljanja djelatnosti akvakulture sukladno posebnom propisu o vodama, odnosno posebnom propisu o poljoprivrednom zemljištu, u slučaju obavljanja uzgoja na kopnu uz korištenje kopnenih voda.
STRUČNA OSPOSOBLJENOST
Pravna ili fizička osoba kojoj je izdana dozvola za akvakulturu, smije započeti s obavljanjem djelatnosti i obavljati djelatnost akvakulture ako ispunjava uvjet stručne osposobljenosti za obavljanje djelatnosti akvakulture.
AKVAKULTURA KAO DOPUNSKA DJELATNOST NA OPG-u
ODOBRENJE ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI AKVAKULTURE
Fizičkoj osobi koja je nositelj ili član OPG-a sukladno posebnom propisu, obavljanje djelatnosti akvakulture u okviru registrirane dopunske djelatnosti na OPG-u, odobrava se sukladno članku 12. ovoga Zakona izdavanjem odobrenja za obavljanje djelatnosti akvakulture.
UZGOJNE VRSTE
Smiju se uzgajati samo one vrste vodenih organizama koje su upisane u dozvolu, odnosno u odobrenje.
DOZVOLA ZA AKVAKULTURU
Dozvolu za akvakulturu na zahtjev pravne ili fizičke osobe izdaje Ministarstvo poljoprivrede. Protiv dozvole nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Dozvola se izdaje za svaki dio koncesioniranog pomorskoga dobra na kojem se obavlja djelatnost akvakulture.
Iznimno, za više dijelova koncesioniranog pomorskog dobra izdat će se jedna dozvola pod uvjetom da predstavljaju jedinstvenu tehnološku cjelinu.
EKOLOŠKA PROIZVODNJA U AKVAKULTURI
Ekološka proizvodnja u akvakulturi sukladno Uredbi Vijeća (EZ) br. 834/2007 uređuje se posebnim propisom koji uređuje ekološku proizvodnju.
STRUČNA OSPOSOBLJENOST ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI AKVAKULTURE
(1) Fizička ili pravna osoba kojoj je izdana dozvola za akvakulturu smije započeti s obavljanjem djelatnosti i obavljati djelatnost akvakulture ako je stručno osposobljena za obavljanje djelatnosti akvakulture, odnosno ima zaposlenu osobu stručno osposobljenu za obavljanje djelatnosti akvakulture u punom radnom vremenu.
(2) Stručno osposobljenom osobom smatra se osoba koja je položila kolegij koji uključuje područje uzgoja vodenih organizama na V., VI. ili VII. razini obrazovanja, kao i osoba koja je prije stupanja na snagu ovoga Zakona stekla uvjerenje o stručnoj osposobljenosti za obavljanje uzgoja ribe i drugih morskih organizama sukladno posebnom propisu, odnosno uvjerenje o položenom ispitu za akvakulturu sukladno posebnom propisu.
(3) Ako fizička ili pravna osoba iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona nije stručno osposobljena osoba, odnosno nema zaposlenu stručno osposobljenu osobu u punom radnom vremenu, dužna je završiti, odnosno imati zaposlenika u punom radnom vremenu koji je završio osnovno stručno osposobljavanje prema Programu stručnog osposobljavanja za obavljanje djelatnosti akvakulture
(4) Osnovno stručno osposobljavanje za obavljanje djelatnosti akvakulture obavlja Savjetodavna služba prema Programu stručnog osposobljavanja o čemu izdaje potvrdu.
PLOVILA U AKVAKULTURI
Sva plovila koja se koriste u akvakulturi moraju biti upisana u Registar ribarske flote sukladno posebnom propisu koji uređuje mjere upravljanja ribarskom flotom.
STATISTIČKI PODACI O AKVAKULTURI
Pravne i fizičke osobe iz članka 9. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona dužne su Ministarstvu poljoprivrede u roku od tri mjeseca od završetka referentne kalendarske godine dostaviti točne statističke podatke o akvakulturi na propisanim obrascima.
Oblik i sadržaj obrazaca te način dostavljanja obrazaca i podataka propisat će ministar pravilnikom.
INSPEKCIJSKI NADZOR
Inspekcijski nadzor nad provedbom odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavljaju viši ribarski inspektori i ribarski inspektori, te ministarstvo nadležno za financije koje obavlja inspekcijski nadzor u prijevozu i trgovini proizvoda akvakulture.
OVLASTI INSPEKTORA
U provedbi inspekcijskog nadzora inspektori imaju sljedeća prava, dužnosti i ovlasti:
a) ulaziti i pregledavati poslovne i proizvodne prostore, uzgojne instalacije, objekte, plovila, prijevozna sredstva, uređaje i druge stvari kod nadziranih subjekata
b) zatražiti i pregledati isprave kojima se može utvrditi identitet osoba koje podliježu nadzoru i osoba zatečenih na mjestu nadzora
c) zatražiti i pregledati dokumentaciju o legalitetu
d) zatražiti i pregledati poslovnu dokumentaciju (poslovne knjige, registre, dokumente, ugovore, isprave) i drugu poslovnu dokumentaciju koja omogućuje uvid u poslovanje stranke te uzeti preslike istih
e) fotografirati ili snimiti osobe, poljoprivredno zemljište, prostore, uzgojne instalacije, objekte, plovila, prijevozna sredstva te druge predmete iz ovoga stavka
f) izvršiti uvid u službene evidencije i baze podataka potrebne za obavljanje nadzora
g) prikupljati podatke i obavijesti odgovornih osoba, svjedoka i drugih osoba.
NAJAVA INSPEKCIJSKOG NADZORA
Inspektori obavljaju inspekcijske nadzore bez prethodne najave. Iznimno, o početku obavljanja inspekcijskog nadzora inspektor može obavijestiti nadzirani subjekt ako smatra da se time neće umanjiti učinkovitost inspekcijskog nadzora.
RJEŠENJE INSPEKTORA
Ako inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi da su povrijeđene odredbe uredbi EU u dijelu koji se odnosi na akvakulturu, odredbe ovoga Zakona ili propisa donesenih na temelju njega, ima pravo i obvezu rješenjem narediti da se utvrđene nepravilnosti, odnosno nedostaci otklone u određenom roku.
Inspektor će donijeti rješenje bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana završetka inspekcijskog nadzora.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
DONOŠENJE PROVEDBENIH PROPISA
(1) Pravilnike iz članka 10. stavka 9., članka 12. stavka 8., članka 14. stavaka 5. i 6., članka 19. stavka 4., članka 21. stavka 7., članka 24. stavka 2., članka 25. stavka 3., članka 27. stavaka 2. i 3., članka 28. stavka 6. i članka 38. stavka 4. ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Pravilnik iz članka 17. stavka 5. ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Savjetodavni odbor iz članka 8. stavka 6. ovoga Zakona ministar će osnovati u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(4) Do stupanja na snagu provedbenih propisa iz stavka 1. ovoga članka ostaju na snazi propisi doneseni na temelju Zakona o morskom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 81/13., 14/14. i 152/14.)
a) Pravilnik o povlastici za uzgoj ribe i drugih morskih organizama (»Narodne novine«, br. 76/11.)
b) Pravilnik o očevidniku o uzgoju ribe i drugih morskih organizama (»Narodne novine«, br. 76/11., 52/12. i 16/13.)
c) Pravilnik o ispitu za obavljanje uzgoja ribe i drugih morskih organizama (»Narodne novine«, br. 76/11.)
d) Pravilnik o kriterijima o pogodnosti dijelova pomorskog dobra za uzgoj riba i drugih morskih organizama (»Narodne novine«, br. 59/12.).
(5) Do stupanja na snagu provedbenih propisa iz stavka 1. ovoga članka ostaje na snazi Pravilnik o akvakulturi (»Narodne novine«, br. 82/05., 59/09., 156/09., 53/10., 3/11. i 149/11.) donesen na temelju Zakona o slatkovodnom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 106/01., 7/03., 174/04., 10/05. – ispravak, 49/05. – pročišćeni tekst i 14/14.).
USKLAĐIVANJE POSLOVANJA
(1) Pravne i fizičke osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obavljaju djelatnost akvakulture temeljem povlastice za uzgoj ribe i drugih morskih organizama iz članka 52. Zakona o morskom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 81/13., 14/14. i 152/14.), te pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost akvakulture temeljem povlastice za akvakulturu iz članka 47. Zakona o slatkovodnom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 106/01., 7/03., 174/04., 10/05. – ispravak, 49/05. – pročišćeni tekst i 14/14.), dužne su uskladiti svoje poslovanje i ishoditi dozvolu iz članka 10. ovoga Zakona u roku od jedne godine od stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Pravnoj i fizičkoj osobi koja ne uskladi svoje poslovanje sukladno stavku 1. ovoga članka Ministarstvo će rješenjem ukinuti povlasticu za uzgoj ribe i drugih morskih organizama, odnosno ukinuti povlasticu za akvakulturu. Protiv ovoga rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
ZAPOČETI POSTUPCI
Postupci započeti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona prema odredbama Zakona o morskom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 81/13., 14/14. i 152/14.) i Zakona o slatkovodnom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 106/01., 7/03., 174/04., 10/05. – ispravak, 49/05. – pročišćeni tekst i 14/14.) dovršit će se prema odredbama tih zakona.
PRESTANAK VAŽENJA PROPISA
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti:
a) u Zakonu o slatkovodnom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 106/01., 7/03., 174/04., 10/05. – ispravak, 49/05. – pročišćeni tekst i 14/14.) odredbe članaka 46. do 50., članaka 52. i 53., članka 55. stavaka 1. i 3., članka 65. stavka 2., članka 66. stavaka 1. i 6. u dijelu koji se odnosi na akvakulturu, članka 80. stavka 1. točaka 5. i 7., članka 81. stavka 1. točke 7. i stavka 7., članka 82. stavka 1. točke 11. i točaka 16. i 17. u dijelu koji se odnosi na akvakulturu, članka 86., članka 88. stavka 4. te članka 90. u dijelu koji se odnosi na akvakulturu.
b) u Zakonu o morskom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 81/13., 14/14. i 152/14.) odredbe članaka 49. do 58., članka 76. stavka 1. točaka 21. do 27. te članka 78. stavka 1. točaka 72. do 76. i točaka 125. do 127.
STUPANJE NA SNAGU
Ovaj Zakon stupio je na snagu 03.01.2018.
Zakon o akvakulturi možette pogledati ovdje.
