Ribari - Vojna vježba na poligonu Žirje 23. - 25. lipnja 2026.
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Hrvatska ratna mornarica - Obalna straža Republike Hrvatske planira provesti vojnu vježbu s bojevim gađanjem u vremenu od 23. do 25. 06. 2026. na poligonu ŽIRJE.
U navedenom razdoblju bit će zatvoreno područje za ribarenje i plovidbu za sve brodove.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini (NN 59/26.)
U „Narodnim novinama“ broj 59/26., od 9. lipnja 2026. godine, objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini.
Izmjenom i dopunom Zakona propisuje se:
Stroža kontrola prodaje alkohola maloljetnicima - trgovac mora uskratiti prodaju ako procijeni da je kupac mlađi od 18 godina, a on odbije pokazati osobnu ispravu. Isti principi provjere dobi od sada se izričito primjenjuju i na prodaju putem samoposlužnih blagajni.
Prodaja alkohola putem interneta - trgovci koji prodaju alkohol online dužni su integrirati sustav e-Građani za provjeru punoljetnosti. Sustav potvrđuje samo je li kupac punoljetan ili ne, bez otkrivanja identiteta trgovcu. Svi online trgovci alkoholom moraju se upisati u evidenciju Ministarstva gospodarstva kako bi dobili tehničke podatke za integraciju ovog sustava. Ako kupac odbije provjeru putem sustava e-Građani, prodaja mu se mora uskratiti.
Zabrana prodaje energetskih pića - uvodi se potpuna zabrana prodaje energetskih pića osobama mlađim od 18 godina.
Nove ovlasti lokalne samouprave - predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može odlukom propisati ograničenje prodaje alkoholnih pića i drugih pića koja sadrže alkohol u prodajnim objektima na cijelom području jedinice lokalne samouprave unutar određenog vremena, ako je to u interesu zaštite javnog zdravlja, zaštite javnog reda i mira, zaštite kulturne baštine ili zaštite okoliša. Ograničenje se može odnositi na ograničenje prodaje alkoholnih pića i drugih pića koja sadrže alkohol u vremenu od 21:00 sati do 6:00 sati sljedećeg dana.
Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, odnosno 16. lipnja 2026.
Izvor: HOK
HOK na sastanku u Ministarstvu financija: Otvorili smo dijalog, predstavili prijedloge i nastavljamo s razgovorom do konačnog rješenja na dobrobit hrv
Predstavnici Hrvatske obrtničke komore održali su sastanak s predstavnicima Ministarstva financija predvođenima potpredsjednikom Vlade Republike Hrvatske i ministrom financija Tomislavom Ćorićem, na kojem su predstavili ključne primjedbe i prijedloge Hrvatske obrtničke komore vezane uz najavljene mjere koje se odnose na paušalne obrtnike. U ime Hrvatske obrtničke komore sastanku su prisustvovali predsjednik Dalibor Kratohvil, glavna tajnica Violeta Jelić i predsjednica Sekcije računovođa Hrvatske obrtničke komore Đurđica Mostarčić.
Tijekom sastanka predstavnici HOK-a istaknuli su kako razumiju potrebu očuvanja životnog standarda građana, smanjenja inflacijskih pritisaka i osiguravanja dugoročne održivosti javnih financija. Međutim, upozorili su kako povećanje poreza i doprinosa za obrtnike ne predstavlja učinkovitu antiinflacijsku mjeru te da se održivost javnih financija ne bi trebala graditi dodatnim opterećivanjem onih koji su odabrali paušalni oblik oporezivanja, posluju legalno i uredno podmiruju svoje obveze.
Komora je predstavila prijedlog prema kojem bi se zadržao postojeći sustav doprinosa za sve obrtnike. Po pitanju povećanja oporezivanja traže da svi razredi prihoda do 40.000 ostanu po dosadašnjem modelu dok bi se eventualne porezne korekcije razmatrale isključivo u zadnja dva razreda i to najviše do 33%. Takav model omogućio bi dodatne prihode državnom proračunu, a pritom sačuvao konkurentnost i održivost najvećeg dijela hrvatskih obrta te nastavio poticati samozapošljavanje i poduzetničku aktivnost.
„Hrvatska obrtnička komora razumije potrebu očuvanja stabilnih javnih financija i borbe protiv inflacije. Međutim, uvjereni smo da se taj cilj može ostvariti bez dodatnog povećanja doprinosa i poreza za obrtnike. Ministarstvu financija predstavili smo konkretne prijedloge kojima je moguće osigurati dodatne prihode državnom proračunu, a pritom zadržati pozitivan trend rasta broja obrta, poticati legalno poslovanje te spriječiti odlazak dijela gospodarskih aktivnosti u sivu zonu i odljeva stručnjaka u inozemstvo. Vjerujemo da upravo dijalog sa strukom može dovesti do rješenja koje će biti dobro i za gospodarstvo i za javne financije“, izjavio je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil. „Otvorili smo dijalog, argumenti su na stolu i nastavljamo sa razgovorima do konačnog rješenja. S druge strane smo vidjeli razumijevanje i očekujemo da će se razmotriti sve što smo predložili i da ćemo o konkretnijim koracima razgovarati na sljedećem sastanku koji je najavljen kroz mjesec dana. “, dodao je Kratohvil.
HOK je tijekom sastanka naglasio kako su obrtnici među onima koji najviše osjećaju posljedice rasta ulaznih troškova te da nisu generator inflacije, već njezine žrtve. Istaknuto je i kako kontinuirani rast broja obrta posljednjih godina potvrđuje da je obrtništvo jedan od ključnih generatora gospodarske aktivnosti i formalizacije poslovanja. Komora smatra da je širenje baze poreznih obveznika i poticanje legalnog poslovanja dugoročno učinkovitije i održivije rješenje od dodatnog povećavanja opterećenja postojećim poduzetnicima.
Tijekom sastanka upozoreno je i kako rast prosječnih plaća već danas automatski povećava prihode od doprinosa, dok istodobno kontinuirano raste broj obrta. Zbog toga HOK smatra da dodatno povećanje doprinosa obrtnicima nije nužno za ostvarenje planiranih fiskalnih ciljeva. Posebno je istaknuto kako se predložene promjene izravno odnose na više od 80 tisuća paušalnih obrtnika te da je upravo zato važno osigurati uključivanje predstavnika struke u daljnje rasprave o mogućim izmjenama poreznog i regulatornog okvira.
HOK će nastaviti aktivno zastupati interese hrvatskih obrtnika te o svim daljnjim aktivnostima pravovremeno obavještavati članstvo i javnost.
Izvor: HOK
HOK: Novi nameti za paušalne obrtnike ugrožavaju malo poduzetništvo i pravnu sigurnost
Hrvatska obrtnička komora protivi se najavljenim mjerama kojima bi se značajno povećali doprinosi i porezna opterećenja za paušalne obrtnike, uz istodobno javno etiketiranje paušalista kao „prikrivenih radnika“. Takav pristup smatramo neprihvatljivim, štetnim za hrvatsko gospodarstvo i duboko demotivirajućim za desetke tisuća ljudi koji zakonito posluju, samostalno pronalaze klijente, preuzimaju poslovni rizik i uredno podmiruju svoje porezne obveze.
Paušalni obrti nisu anomalija sustava, nego jedan od rijetkih administrativno jednostavnih i održivih modela koji je omogućio razvoj mikro poduzetništva, samozapošljavanja i ostanka stručnih ljudi u Hrvatskoj. Upravo su mali obrtnici i freelanceri registrirani kao obrt posljednjih godina značajno pridonijeli rastu zaposlenosti i gospodarskoj aktivnosti.
Posebno upozoravamo kako činjenica da obrtnik većinu prihoda ostvaruje od jednog naručitelja sama po sebi nije dokaz prikrivenog radnog odnosa. Brojni obrtnici posluju projektno ili specijalistički te prirodno ostvaruju dugoročnu suradnju s jednim klijentom. Istodobno, obrtnik samostalno organizira posao, snosi poslovni rizik, ulaže u opremu i edukaciju te nema prava koja proizlaze iz radnog odnosa. Velik broj freelancera registriranih kao obrtnici i paušalista općenito radi za inozemne klijente i predstavlja važan izvozni potencijal hrvatskog gospodarstva. Dodatno zabrinjava pravna nesigurnost i praksa retroaktivnih tumačenja propisa, što ozbiljno narušava povjerenje poduzetnika u institucije i poslovno okruženje u Hrvatskoj.
„Nećemo dopustiti da se više od 80 tisuća paušalnih obrtnika stigmatizira zbog pojedinačnih slučajeva mogućih zloupotreba. Postojeći zakoni već danas omogućuju sankcioniranje stvarnih zloupotreba, ali nije prihvatljivo da se zbog pojedinačnih zlouporaba cijeli sektor mikro poduzetništva unaprijed proglašava sumnjivim. Ako država želi suzbiti prikriveno zapošljavanje, tada fokus mora biti na stvarnim poslodavcima koji izbjegavaju obveze iz radnog odnosa, a ne na obrtnicima koji posluju zakonito. HOK je i ranije tražio usklađivanje poreznih i radnopravnih propisa upravo kako bi odgovornost snosili oni koji organiziraju prikriveni radni odnos, sukladno Zakonu o radu“, naglasio je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil.
Hrvatska obrtnička komora upozorava kako bi dodatno povećanje doprinosa i poreza za paušaliste imalo ozbiljne posljedice: gašenje velikog broja malih obrta, prelazak dijela poslovanja u sivu zonu, smanjenje konkurentnosti hrvatskih stručnjaka te odlazak freelancera obrtnika i digitalnih profesionalaca iz Hrvatske. Dugoročno, takve mjere ne bi povećale, nego smanjile ukupne porezne prihode države.
Pozivamo Vladu Republike Hrvatske i Ministarstvo financija na otvoren i konstruktivan dijalog sa strukom prije donošenja bilo kakvih novih mjera. Hrvatskoj nisu potrebni novi nameti i stvaranje atmosfere nepovjerenja prema malim poduzetnicima, nego jasna pravila, pravna sigurnost i poticajno poslovno okruženje koje će motivirati ljude na rad, poduzetništvo i ostanak u Hrvatskoj.
Obrtnici i paušalisti nisu problem hrvatskog gospodarstva, nego su jedan od njegovih najvitalnijih, najotpornijih i najfleksibilnijih dijelova.
Jubilarni Sajam agroturizma u Skradinu traje tri dana na tri lokacije
Jubilarno 15. izdanje Sajma agroturizma u Skradinu, koje će se održati tri dana na tri lokacije, danas je predstavljeno u Županiji, uz naglasak na njegov kontinuirani rast i razvoj.
Predsjednik Udruženja obrtnika Šibenik Joso Smolić istaknuo je kako je sajam nastao inicijativom samih obrtnika, a s vremenom prerastao u zajednički projekt s Gradom Skradinom i Županijom. Posebno je naglasio da je ovogodišnje izdanje iskorak jer su prvi put korištena sredstva iz fondova, što će, kako kaže, donijeti novu dimenziju manifestaciji.
Smolić je podsjetio i na najveći izazov – privlačenje izlagača – koji je danas u potpunosti nadvladan. Sajam bilježi velik interes, okuplja desetak tisuća posjetitelja te je postao rijedak primjer događaja koji može birati izlagače.
– Cilj smo ostvarili: imamo i izlagače i publiku, a najvažnije je da domaći proizvođači dobiju priliku predstaviti i prodati svoje proizvode – poručio je.
Sajam se otvara 30. travnja, a ove godine, zbog velikog interesa, traje tri dana i odvija se na više lokacija u Skradinu.
Spoj tradicije i gastronomije – Uskrsni doručak u Šibeniku, Rogoznici i Skradinu
Udruženje obrtnika Šibenik, zajedno s Gradom Šibenikom, Gradom Skradinom i Općinom Rogoznica te pripadajući turističkim zajednicama i ove godine su organizirali Uskrsni doručak te su još jednom pokazali kako se radi pravi spoj tradicije i gastronomije u kojem su uživali brojni građani i gosti.
U Šibeniku je sve započelo prije 22 godine pa se ova tradicija nastavila i u Rogoznici i Skradinu te uspješno čuva uskrsne običaje, predstavlja tradicionalna jela našeg kraja i na simboličan način otvara i turističku sezonu.
Uskrsni doručak - u Šibeniku, Rogoznici i Skradinu
Udruženje obrtnika Šibenik, u suradnji s gradovima Šibenik i Skradin te Općinom Rogoznica i njihovim turističkim zajednicama, i ove godine organizira tradicionalne uskrsne doručke na tri lokacije.
Šibenik, Rogoznica i Skradin ponovno postaju središta blagdanskog druženja uz bogatu trpezu i glazbu, čuvajući tradiciju našeg kraja.
U Šibeniku će se program održati na Uskrsni ponedjeljak, 6. travnja od 10:30 sati na Trgu Pavla Šubića, uz bogatu gastronomsku ponudu i raznovrstan zabavni program.
Rogoznica svoj uskrsni doručak organizira na sam Uskrs, 5. travnja, nakon mise u 11 sati, uz domaće delicije, glazbu i izložbu oldtimera.
Skradin će na Uskrsni ponedjeljak od 13 sati na Trgu Male Gospe na svom uskrsnom domjenku ponuditi tradicionalna jela i glazbeni program u ugodnoj blagdanskoj atmosferi.
Posjetitelje na sve tri lokacije očekuju bogati stolovi, tradicionalni specijaliteti i dobro poznata uskrsna atmosfera.
Kontakt informacije
Udruženje obrtnika Šibenik
Adresa: Stjepana Radića 77 A,
22000 Šibenik, Hrvatska
tel.:+ 385 22 331 782, + 385 22 311 730
E-mail: uo.sibenik@hok.hr
Predsjednik:: Joso Smolić
Tajnik: Marijana Zjačić
Radno vrijeme od 8 do 16 sati.
Cehovi obrtnika
Ribari – potpora mjera I.9. „Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti“
Na temelju članka 55. stavka 6. Zakona o morskom ribarstvu (»Narodne novine«, broj 62/2017), ministar poljoprivrede donio Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele potpore u okviru mjere I.9. »Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti« okružujućim mrežama plivaricama – srdelarama za siječanj/veljaču 2018. (NN.3/18)
OPĆE ODREDBE
Ovim se Pravilnikom utvrđuju uvjeti, kriteriji i način dodjele potpore u okviru mjere I.9. »Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti« u okviru prioriteta Europske unije »Poticanje okolišno održivog, resursno učinkovitog, inovativnog, konkurentnog i na znanju utemeljenog ribarstva«, u sklopu provedbe Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2014. – 2020. a u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 508/2014 o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo.
PREDMET POTPORE
Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti provodi se u segmentu ribolova okružujućim mrežama plivaricama – srdelarama (u daljnjem tekstu: plivaričarski ribolov).
Predmet potpore je naknada ovlaštenicima povlastica i članovima posade ribarskog plovila za kojeg je ta povlastica izdana, a obuhvaća jednokratna bespovratna novčana sredstava za privremenu obustavu sukladno Odluci o donošenju Plana upravljanja ribolovom male plave ribe okružujućom mrežom plivaricom »srdelarom« (klasa: 324-01/17-01/900, urbroj: 525-13/0340-17-1 od 21. prosinca 2017. godine) i Pravilniku o ribolovnim mogućnostima u gospodarskom ribolovu na moru okružujućom mrežom plivaricom – srdelarom (»Narodne novine«, broj 127/2017).
Privremena obustava u smislu ovoga Pravilnika je privremena obustava u trajanju od 30 dana koja se provodi u razdoblju od 17. siječnja 2018. godine u 00:00 sati do 15. veljače 2018. godine u 24:00 sata na području cijelog ribolovnog mora Republike Hrvatske.
Odredbe ovoga Pravilnika ne dovode u pitanje odredbe zakonskih i podzakonskih propisa iz područja radnih odnosa.
FINANCIRANJE
Sredstva javne potpore za provedbu mjere na temelju ovoga Pravilnika osiguravaju se iz proračuna Europske unije i državnog proračuna Republike Hrvatske, od čega Europska unija i Republika Hrvatska sudjeluju sa po 50 posto udjela.
Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele potpore u okviru mjere I.9. „Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti“ okružujućim mrežama plivaricama – srdelarama za siječanj/veljaču 2018. godine (NN.10/18, na snazi od 01.02.2018.), sredstva javne potpore iznose ukupno 4.500.000 eura u protuvrijednosti u kunama, od čega:
– 2.250.000 eura, u protuvrijednosti u kunama – proračun Europske unije i
– 2.250.000 eura, u protuvrijednosti u kunama – državni proračun Republike Hrvatske.
Udio javne potpore iznosi 100 posto sukladno članku 95. stavku 2. točki e) Uredbe (EU) br. 508/2014.
Iznos potpore obračunava se sukladno tablici i uputama iz Priloga II. ovoga Pravilnika, koji je njegov je sastavni dio.
Potpora se dodjeljuje po ribarskom plovilu odnosno po članu posade.
Potpora se po plovilu može dodijeliti na najviše šest mjeseci u razdoblju od 2015. do 2020. godine.
ZAHTJEV ZA POTPORU
Zahtjev za potporu se podnosi na temelju ovoga Pravilnika na obrascu Zahtjev za potporu koji je dostupan na mrežnim stranicama Upravljačkog tijela (https://euribarstvo.hr/) te u područnim jedinicama Uprave ribarstva.
Zahtjevi za potporu se podnose na temelju ovoga Pravilnika te se natječaj ne objavljuje.
Zahtjev za potporu se podnosi na obrascu Zahtjeva za potporu, uz dokumentaciju koja je definirana prilogom Zahtjeva za potporu. Obrazac i popis obavezne dokumentacije se mogu preuzeti na mrežnim stranicama Uprave ribarstva
ili se mogu zatražiti u područnoj jedinici Uprave ribarstva.
Zahtjev za potporu i popratna dokumentacija se podnose u tiskanom obliku preporučenom poštom ili osobno, u zatvorenoj omotnici na čijoj poleđini treba čitko ispisati ime i adresu pošiljatelja i dostaviti je na adresu:
Ministarstvo poljoprivrede
Uprava ribarstva
Planinska 2a, 10000 Zagreb
s naznakom:
„Zahtjev za dodjelu potpore u okviru mjere I.9. Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti
(plivaričarski ribolov siječanj/veljača 2018.) - NE OTVARATI“.
Prilikom podnošenja Zahtjeva za potporu korisnik uz obrazac Zahtjeva za potporu obavezno prilaže dokumentaciju koja je propisana Prilogom I. Zahtjeva za potporu i njegov je sastavni dio.
Obrazac Zahtjeva za potporu popunjava se u elektroničkom obliku ili ručno, a u slučaju da se popunjava ručno, mora biti ispunjen pregledno i čitljivo, jer se u protivnom neće razmatrati, te se, potpisan i ovjeren od strane korisnika, kao i popratna dokumentacija, podnosi u tiskanom obliku preporučenom poštom ili osobno, u zatvorenoj omotnici na čijoj poleđini treba čitko ispisati ime i adresu pošiljatelja i dostaviti je na adresu Ministarstva poljoprivrede, Uprava ribarstva.
Obavijest o podnošenju zahtjeva za dodjelu potpore za privremenu obustavu plivaričarskog ribolova za siječanj/veljaču 2018. godine objavljena je na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede https://ribarstvo.mps.hr/default.aspx?id=5017
ROK ZA PODNOŠENJE ZAHTJEVA ZA POTPORU
Rok za podnošenje Zahtjeva za potporu počinje teći od 17. siječnja 2018. godine, a traje do 15. veljače 2018. godine.
Zahtjev za potporu iz stavka 1. ovoga članka podnosi se po ribarskom plovilu, a uključuje i zahtjev za potporu za članove posade tog ribarskog plovila.
Pojedini član posade može ostvariti pravo na naknadu samo po jednom ribarskom plovilu odnosno na temelju jednog Zahtjeva za potporu u okviru ovoga Pravilnika.
NAČIN I OBLIK ČUVANJA DOKUMENTACIJE
Svi popratni dokumenti vezani uz potporu za koju je korisnik ostvario potporu iz Europskog fonda za ribarstvo se čuvaju u izvornicima, osim računovodstvenih podataka koji se mogu čuvati u elektroničkoj verziji, pod uvjetom da takvi računalni sustavi ispunjavaju prihvaćene sigurnosne standarde koji osiguravaju da su pohranjeni dokumenti u skladu s nacionalnim zakonski propisanim zahtjevima i da se u njih može pouzdati u svrhu revizije.
ROK ČUVANJA DOKUMENTACIJE
Rok za čuvanje i osiguravanje dostupnosti dokumentacije vezane uz izdatke za koje je korisniku isplaćena potpora iz Europskog fonda za pomorstvo najmanje dvije godine od 31. prosinca nakon predaje računa u kojima su uključeni završni izdaci operacije. Također, korisnik je dužan dokumentaciju čuvati i osigurati dostupnost iste tijekom cjelokupnog razdoblja provođenja operacije.
